Iako se ekonomska situacija u Hrvatskoj tijekom 2023. godine pokazala povoljnijom nego prvotno očekivano (misli se prvenstveno na razdoblje tijekom zime 2022.–2023.), ostaje činjenica da je ekonomski ciklus u fazi usporavanja.
To je posljedica izazovne situacije u dvama najvećim trgovinskim partnerima – Njemačkoj i Italiji, te i dalje relativno povišenih inflatornih pritisaka. Teška situacija u Njemačkoj već se osjetila u Hrvatskoj, kada ju je ovoga ljeta posjetilo manje njemačkih turista u odnosu na prošlogodišnje, što je srećom nadoknadila populacija iz Srednje i Istočne Europe.
Visoke stope inflacije te povišeni troškovi zaduživanja utječu na osobnu potrošnju, međutim fundamenti su i dalje relativno snažni s obzirom na visok rast nominalnih plaća te solidan rast zaposlenosti.
Čitaj više
Vlada očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 2,8 posto
Vlada Republike Hrvatske predstavila je u četvrtak plan za rebalans proračuna za tekuću godinu.
12.10.2023
Schöfböck: Ljudi će se opreznije zaduživati, ali će BDP rasti 2,5 posto
Velik dio kredita, pogotovo za građne, s fiksiranom je kamatnom stopom.
06.10.2023
Svjetska banka očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,7 posto
Rast se temelji na oporavku osobne potrošnje, rastu turizma i investicijskim aktivnostima iz EU fondova.
05.10.2023
OECD 'popravio' prognozu, očekuju rast svjetskog BDP-a od tri posto
Sada bi rast trebao posustati jer se "sve jasnije naziru posljedice postrožene monetarne politike.
19.09.2023
S obzirom na visoke stope inflacije tijekom godine, ne začuđuje da je javni dug u snažno silaznoj putanji jer se državni prihodi iznadprosječno pune porezima pod utjecajem viših cijena. Taj bi se trend, iako sporijim tempom, trebao nastaviti i u 2024. godini, imajući u vidu da očekujemo upola slabiji rast cijena u odnosu na 2023. godinu te općenito porast troškova financiranja.
Zbog svega navedenog, naša je procjena da će hrvatski BDP u 2023. godini realno porasti oko 1,7 posto, što je istovremeno ispod očekivanja drugih, relevantnih institucija. Također, očekujemo pojavu manje tehničke recesije na prijelazu godine, koja će primarno biti rezultat slabljenja ekonomske aktivnosti ekonomski bitnijih zemalja unutar Europske unije.
Što se tiče 2024. godine, očekujemo da bi se rast gospodarstva trebao ubrzati na oko 2,1 posto, i to pod uvjetom da trenutna energetska situacija ostane kakva je sada te da se geopolitički rizici ne povećaju. Nešto veća stopa rasta BDP-a u odnosu na 2023. godinu očekuje se zbog očekivanog oporavka inozemne potražnje te jače osobne potrošnje.
Negativni rizici koji bi mogli zakomplicirati ekonomsku izvedbu hrvatskog gospodarstva proizlaze iz potencijalne nemogućnosti sastavljanja stabilne i odlučne izvršne vlasti sljedeće godine, no s obzirom na gotovo potpuno namirenje svih javnih skupina unutar zemlje (u vidu rasta plaća u prvom redu), takav je scenarij malo vjerojatan.
Također, nepoznanica je izvedba turističke sezone u 2024. godini, jer dolazi novi zakon o turizmu koji zasad projicira nejasan učinak na gospodarstvo te činjenicu da se konkurencija u potpunosti oporavila. Dodatno, izostanak turista s pojedinih glavnih emitivnih tržišta bi se mogao pojačati zbog recesije u njihovim zemljama, dok bi i određen utjecaj na turističke prihode trebala dati i niža stopa inflacije od one u 2023. godini.