.webp){kind=icon}
Glavni ekonomisti četiriju vodećih hrvatskih banaka povećali su prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prosječnih 2,5 posto u anketi s kraja prošle godine na 3,3 posto, objavila je u petak Hrvatska udruga banaka.
Razlog za taj optimizam leži u očekivanom rastu osobne potrošnje od 4,5 posto te u doprinosu investicija za koje se očekuje rast od 3,8 posto. Izvoz bi mogao rasti 2,7 posto.
Ekonomisti banaka očekuju da bi prosječna inflacija ove godine, mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, mogla pasti na 3,2 posto, ali pritom vide deficit opće države na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je lošije od Vladinih očekivanja minusa od 1,9 posto BDP-a. Taj je deficit djelomično povezan s povećanim državnim izdacima zbog rasta plaća.
U 2025. bi rast gospodarstva, po prosjeku ocjena ekonomista, usporio na 2,8 posto. U tom ne previše osjetnom usporavanju važnu ulogu bi preuzeo doprinos izvoza od 3,6 posto, dok bi osobna potrošnja usporila na tri posto, a investicije ostale na istoj razini.
Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisenbanke
Inflacija bi nastavila padati na godišnji prosjek od 2,6 posto, a smanjio bi se i deficit države na 0,8 posto BDP-a, što onda dovodi omjer javnog duga i BDP-a ispod praga od 60 posto propisanog kriterijima iz Maastrichta.
U procjeni kretanja budućih odluka Europske središnje banke o kamatnim stopama glavni ekonomisti vodećih hrvatskih banaka očekuju još dva spuštanja depozitne kamatne stope za po 25 baznih bodova ove godine, što bi onda kamatnu stopu smanjilo na 3,25 posto.
U idućoj godini očekuju smanjenje na 2,5 ili čak 2,25 posto,
U anketi provedenoj u lipnju sudjelovali su Alen Kovač iz Erste Banke, Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke, Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb te Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisenbanke.
