Odrčić: Inflacija usporava, plaće rastu, osobna potrošnja tek će eksplodirati

Količina prodane robe u dućanima ove godine raste gotovo tri puta brže u odnosu na prosjek zadnjih pet godina, a prodaja će još više ubrzati u mjesecima pred nama.

Iako sporadično možemo čuti o tome kako rast plaća ne prati rast cijena, istina je upravo suprotna. Plaće ne samo da rastu brže od stope inflacije, nego i rastu gotovo tri puta brže nego zadnjih pet godina. Da, cijene u Hrvatskoj i dalje rastu po dvostruko većim stopama od prosjeka eurozone, međutim prenapregnuto tržište rada, rast minimalne plaće i koeficijenata, odnosno osnovice u javnom sektoru znači da građani zarađuju i, naravno, troše sve više. Dodatno ulje na vatru potrošnje daje i zaduživanje građana jer krediti za potrošnju rastu 12 posto godišnje.

Privatni sektor muku muči s nedostatkom kvalificiranih radnika, a zbog sve većeg rasta plaća u javnom sektoru mora pratiti tempo povećanja kako ne bi došlo i do odljeva postojećih radnika u puno sigurnije okruženje unutar javne, odnosno državne službe.

Ankete za travanj ukazuju na rast potrošačkog optimizma u odnosu na prva tri mjeseca te na najvišu razinu unazad tri godine, snažno potaknute najjačim rastom plaća unutar javnog sektora neviđenim desetljećima. Tako rashodi za zaposlene rastu čak 32 posto. Sve to znači da bi rast u maloprodaji u drugom tromjesečju mogao nadići dosadašnjih 8,7 posto u prvom kvartalu, unatoč nešto lošijoj situaciji glede pada od osam posto u turističkim pokazateljima u istome mjesecu, samo zato što je Uskrs ove godine bio ranije, dok su ukupni podaci, kao i booking za 2024. dosad ohrabrujući – pet posto je više dolazaka te tri posto više noćenja. Dodatnije ulje na vatru potrošnje doći će i od Europskog nogometnog prvenstva, posebno u segmentu prodaje alkoholnih pića, čije cijene rastu gotovo dvostruko brže od ukupnog prosjeka.

Tako visoke stope rasta prodaje međutim nisu dugoročno održive jer ne postoji način da se tako visok rast plaća u javnom sektoru ponovi bez ozbiljnog zadiranja u javne financije. Ne treba smetnuti s uma i da su izbori gotovi te se vjerojatno može na srednji rok računati na stabilnost vladajuće većine, što znači manje izdvajanja za materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru.

Dodatno, kako će se rast cijena nastaviti smirivati, i to posebno uobičajeno nakon turističke sezone, to će utjecati na smirivanje zahtjeva za povećanjem plaća u privatnom sektoru. Sve će to rezultirati ublažavanjem rasta u maloprodaji, počevši od zadnjeg tromjesečja 2024. godine. Tada očekujem i usklađivanje stope rasta cijena s onom u eurozoni.

Slijedom svega navedenog te s obzirom na to da kao i u velikoj većini ostatka razvijenog svijeta čini gotovo dvije trećine ukupnog bruto domaćeg proizvoda, očekujem da će osobna potrošnja snažno potaknuti rast gospodarstva u cjelini, posebno u prvom dijelu godine.

Ukupnom rastu BDP-a će ove godine pridonijeti i oporavak inozemne potražnje. Rast BDP-a zato u 2024. vidim na nešto višoj razini od prošlogodišnjeg od 3,1 posto, odnosno trebao bi biti pri vrhu ako se usporedi s ostatkom kontinenta.

Ako turistička sezona ove godine bude bolja od lanjske, na što skromno upućuju podaci dvoznamenkastog rasta noćenja u nekomercijalnom smještaju koji čini 10 posto ukupnog noćenja, moguća je korekcija BDP-a na još više razine, odnosno prema četiri posto.