Zelena javna nabava pomalo je zaživjela u Hrvatskoj, ali koliko će trebati kružnoj? Kada se govori o kružnom gospodarstvu u graditeljstvu u Hrvatskoj, nameće se pitanje je li Hrvatska uopće spremna za prelazak s linearnog na kružno gospodarstvo? Kako možemo ostvariti ciljeve Akcijskog plana o kružnom gospodarstvu? Gospodarimo li otpadom dovoljno odgovorno? Koliko smo kao zemlja aktivni po pitanju pripreme na klimatske promjene?
Na sva ta pitanja odgovore su pokušali dati stručnjaci na konferenciji projekta BLOOM pod nazivom: "Kružno gospodarstvo u graditeljstvu" koja je održana početkom travnja u Zagrebu.
Ivan Novak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu naglasio je kako visokoškolsko obrazovanje prati aktualne trendove te ističe koncept kružnog gospodarstva.
"Kružno gospodarstvo predstavlja važan pristup održivom rastu odnosno razvoju ekonomije i društva. Razumijevanjem neodvojivosti kvalitete života i okoliša u kojem živimo, primjenom kružnog gospodarstva, društvo nastoji unaprijediti alokaciju dostupnih resursa. Adekvatno upravljanje otpadom predstavlja strateško promišljanje u svrhu osiguranja javnog dobra, zaštite ekosustava te izbjegavanje značajnih troškova u budućnosti. Dostupnost materijalnih dobara ne mora biti sinonim degradacije okoliša u kojem živimo, a male promjene u organizaciji društva mogu osigurati primjenu spomenutog koncepta", istaknuo je Novak.
Konferencija "Kružno gospodarstvo u graditeljstvu" | Projekt BLOOM
Hrvoje Mostečak iz Graditeljske tehničke škole Zagreb objasnio je kako današnji učenici Graditeljske škole, osim manjeg postotka njih, nisu pretjerano motivirani za učenje i struku.
"Nakon završene srednje škole vrlo malo ih se zapošljava u struci koju su stekli. Novi trendovi, projekti te praćenje regulative nužno je za stvaranje novih, dinamičnijih sadržaja kako bismo im u školi koju pohađaju pružili motivaciju za budućnost. Kružno gospodarstvo ovdje vidim kao poticaj za izgradnju pozitivnog stava prema graditeljstvu te kao segment koji je potrebno uvesti u naš obrazovni sustav što prije", zaključio je.
Direktor Sektora za strategiju i razvoj kompanije NEXE Davor Blažek na konferenciji je prezentirao projekt "CO₂NTESSA" koji će rezultirati proizvodnjom cementa bez CO₂ u atmosferu od 2029. godine.
"NEXE Grupa je posljednjih nekoliko godina u fokus stavila upravo aktivnosti i investicije usmjerene na smanjenje CO₂ emisija. Potvrđuje to i najveći projekt NEXE Grupe – CO2NTESSA, koji je s procijenjenom vrijednošću od 400 milijuna eura jedna je od najvećih planiranih investicija u industriju u Hrvatskoj. Realizacijom ovog projekta otvaraju se velike mogućnosti i za industriju i za gospodarstvo, a zbog novih zapošljavanja i mogućnosti stvaranja čvorišta za transport i skladištenje CO₂ u Slavoniji. Naime, projekt je jedan od rijetkih u EU koji ima efikasno rješenje zbrinjavanja uhvaćenog CO₂ transportnim cjevovodom do lokacije Bockovac-1, udaljene samo 38 km od tvornice, i njegova utiskivanja u ležište - slani akvifer. Radi se o strateškom projektu GT CCS čiji je nositelj Agencija za ugljikovodike, a koji se nalazi na listi PCI CCS projekata EU", istaknuo je.
Projektom BLOOM zakoračilo se u osnaživanje poslovanja poduzetnika iz građevinskog sektora u Hrvatskoj, posebice u područjima koja su pogođena potresima, na teme agilnog upravljanja i kružnog gospodarstva u graditeljstvu.
Konferencija je nastala u suradnji s norveškim partnerom International Development Norway, a održano je nekoliko prezentacija s prikazom ključnih aktivnosti na temu kružnog gospodarstva u graditeljstvu u Hrvatskoj i u svijetu. S Građevinskog fakulteta sudjelovali su Maja-Marija Nahod, Ivica Završki, Anita Cerić, Zvonko Sigmund te Lana Lovrenčić Butković.
Posjetitelji konferencije imali su priliku poslušati i predavanje Martine Murphy iz Škole arhitekture i graditeljstva u Belfastu koja je prezentirala "Kružno gospodarstvo i smanjenje otpada kroz projektiranje" te predavanje Andersa Stolana, CEO-a kompanije International Development Norway koji je izložio rad "Tranzicija u zeleno poslovanje – dobre prakse iz Norveške".
-- Projekt BLOOM podržan je sredstvima Norveškog financijskog mehanizma 2014 –2021, u okviru Programa Business Development and Innovation Croatia.
.webp){kind=icon}
