.webp){kind=icon}
Usprkos očekivanoj recesiji prema kraju godine u znatnom dijelu Europe, uslijed aktualnih događanja u najvećim europskim gospodarstvima poput njemačkog, zemlje u Adria regiji neće biti zahvaćene padom gospodarstva, odnosno očekuje se rast i u ovoj i u idućoj godini, navodi analitički tim Bloomberg Adrije.
Cijelu analizu možete pogledati OVDJE.
Takva se ocjena temelji na čvrstim domaćim fundamentima potrošnje, što kompenzira pogoršano stanje vezano za inozemnu potražnju.
Istina je da su zemlje u Adria regiji snažno izvozno-uvozno vezane za Njemačku, no u njima su stope nezaposlenosti rekordno niske, odnosno rastu zaposlenost, plaće i investicije.
"Ukratko, recesija u inozemstvu ne znači i lokalnu recesiju", ističe se u najnovijoj makroekonomskoj analizi.
Za ovu godinu najveća stopa rasta u Adrija regiji predviđa se za Bosnu i Hercegovinu, i to od 2,8 posto, nakon čega slijedi Srbija s 2,4 posto. Za Sjevernu Makedoniju brojka je 1,9 posto, a prognoze za Hrvatsku i Sloveniju govore o rastu od 1,7, odnosno 1,2 posto.
Za iduću godinu analitičari Bloomberg Adrije predviđaju više stope rasta u svim zemljama Adria regije, osim u Bosni i Hercegovini, gdje bi se trebala ponoviti stopa rasta iz ove godine. Ta prognoza temelji se na jačanju osobne potrošnje uz istodobno slabljenje inflacijskih pritisaka. Također bi doprinos trebao doći od oporavka inozemne potražnje uz nadu da će iduća zima proći bez novih šokova oko cijena energije.
Dakle, u Bosni i Hercegovini predviđa se ista stopa rasta od 2,8 posto. Najveći rast u 2024. analitičari vide u Srbiji, od tri posto. Za Sjevernu Makedoniju prognoza je 2,7 posto, za Sloveniju 2,3 posto, a za Hrvatsku 2,1 posto.
Prognoze godišnjih stopa rasta u zemljama Adria regije
Očekuje se i smanjenje inflacijskih pritisaka. Mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Sloveniji bi prosječna stopa inflacije trebala pasti sa 7,3 posto ove na 3,2 posto iduće godine. U Hrvatskoj se vidi pad s 8,6 na 4,3 posto, a u Srbiji s 12,2 na 4,7 posto.
U Bosni i Hercegovini bi inflacija trebala usporiti sa 6,4 na 3,6 posto, a u Sjevernoj Makedoniji s 9,3 u ovoj na 4,1 posto u idućoj godini.
Prognoze kretanja stope inflacije u zemljama Adria regije
Što se Europske središnje banke (ECB) i kamatnih stopa tiče, u prilog zaustavljanju njihova rasta govori pogoršanje ekonomskih uvjeta u eurozoni kao posljedica pada indeksa menadžera nabave, stagnacije u maloprodaji i snažnog pada tvorničkih narudžbi u Njemačkoj. S druge strane, oni koji zagovaraju daljnji rast ističu podatke o otpornom tržištu rada i rastu plaća te upornoj inflaciji u glavnim gospodarstvima.
Tržište trenutačno računa da ima 70 posto izgleda za još jedno podizanje kamatne stope od 25 baznih bodova do kraja godine.
Unatoč mješovitim signalima iz gospodarstava i s tržišta, činjenica je da je u kolovozu inflacija u Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj bila viša od očekivane, pa se prema izjavama guvernera središnjih banaka dade zaključiti da će ti podaci biti ključni za nadolazeću odluku.
"Mislimo da je još jedan rast kamatne stope od 25 baznih bodova vjerojatan nekad do kraja 2023. godine, dok izgledi za snižavanje stope u 2024. godini, ovisno i o uspješnosti smanjenja viška likvidnosti, rastu", ocjenjuje analitički tim Bloomberg Adrije.
