Što treba znati o američkoj blokadi iranskih luka

Frustriran nespremnošću Irana da odustane od svoje kontrole nad Hormuškim tjesnacem, američki predsjednik Donald Trump pokušava prisilno riješiti to pitanje. Američka vojska objavila je da je od 13. travnja uvela potpunu blokadu južne obale Irana, uključujući i promet koji od tamo prolazi kroz Hormuški tjesnac.

Uski plovni put koji povezuje Perzijski zaljev s ostatkom svijeta postao je žarište otkako su SAD i Izrael 28. veljače započeli napade na Iran. Teheran je kao odgovor pojačao kontrolu nad koridorom, praktički zatvorivši vitalnu prometnicu i zaprijetivši gospodarstvima daleko izvan Bliskog istoka.

Američka pomorska blokada, slična onoj koja se provodila pred obalom Venezuele od kraja prošle godine, mogla bi svesti taj promet na nulu, vršeći pritisak na Iran, ali i stvarajući dodatni stres za opskrbu energijom, posebno za azijske nacije koje uvelike ovise o Bliskom istoku. To bi vjerojatno dokrajčilo i ionako krhko primirje na koje su zaraćene strane pristale 7. travnja.

Što točno radi američka mornarica?

Nekoliko sati nakon što su 12. travnja propali američko-iranski pregovori u Islamabadu, usmjereni na trajno rješavanje rata, Trump je na društvenim mrežama objavio da će američka mornarica "odmah" blokirati "sve brodove koji pokušavaju ući ili izaći iz Hormuškog tjesnaca". Dodao je da će sudjelovati i druge zemlje, ne imenujući nijednu.

Zaprijetio je da će "zaustaviti svako plovilo u međunarodnim vodama koje je platilo pristojbu Iranu", implicirajući da bi SAD mogao široko nametnuti svoju blokadu, daleko izvan tjesnaca, pa čak i u vodama Omanskog zaljeva.

Američka vojska zasebno je izdala uže tumačenje, odredivši početak blokade za 13. travnja u 10 sati po njujorškom vremenu. Ona se odnosi na sva plovila koja "ulaze ili odlaze iz iranskih luka i obalnih područja".

SAD je naveo da neutralni brodovi koji nisu pristajali u Iranu neće biti ometani, iako mogu biti pretraženi zbog krijumčarenog tereta. Pomorcima se savjetuje da prate službena emitiranja i kontaktiraju američke pomorske snage kada se nalaze u Omanskom zaljevu i približavaju Hormuškom tjesnacu, dodaje se.

Britanska pomorska skupina koja posreduje između vojske i civilnih brodarskih interesa priopćila je da je obaviještena o američkim ograničenjima te dodala da se razvijaju dodatne smjernice, uključujući procedure ruta, provjere i ovlaštenog tranzita.

 

Američka mornarica navela je u poruci operaterima brodova od 13. travnja da će presretati, preusmjeravati ili zapljenjivati brodove koji napuštaju Iran. Međutim, nije jasno hoće li SAD htjeti angažirati vlastita plovila u potjeri za tankerima u Indijski ocean, niti kako bi bilo koja strana odgovorila na sukob ili potencijalno oštećenje tankera.

SAD u regiji posjeduju resurse koji uključuju USS Tripoli, amfibijski jurišni brod sposoban za brzu reakciju. On nosi 3500 mornara i marinaca, uz nevidljive lovce i transportne zrakoplove.

Kako je Iran odgovorio?

Iranski Korpus čuvara islamske revolucije odgovorio je na Trumpov poziv na blokadu izjavom da će se bilo koji vojni brodovi koji se pokušaju približiti tjesnacu "pod bilo kojom izlikom" smatrati kršenjem primirja.

Iran je također poručio da će gađati sve luke u Perzijskom zaljevu i Omanskom moru ako njihova vlastita brodarska čvorišta budu ugrožena. "Vjerojatnije je da će ova nova eskalacija izazvati dodatne napetosti nego potaknuti pomirenje", rekao je John Bradford, bivši časnik američke mornarice i suosnivač vijeća Yokosuka za azijsko-pacifičke studije.

Zašto SAD ovo radi?

Iransko gotovo potpuno zatvaranje Hormuza pokazalo se kao iznimno učinkovito asimetrično oružje, nanoseći oštru financijsku bol na način koji SAD s mukom pokušava suzbiti, što predstavlja izvor velike frustracije. Iranske prijetnje brodovima u tjesnacu smanjile su dnevni broj prolazaka na jednoznamenkaste znamenke, u usporedbi s oko 135 u mirnodopsko vrijeme.

Konačni cilj blokade bio bi prekid protoka iranske nafte, čime bi se presjekla vitalna financijska žila kucavica režima.

Uoči sukoba, mnogi su stručnjaci odbacivali mogućnost zatvaranja tjesnaca jer Iran ne bi htio ugroziti vlastiti izvoz. Umjesto toga, Teheran se pokazao sposobnim ometati druge dok istovremeno održava vlastite isporuke. To je pomoglo u povećanju njegovih prihoda od sirove nafte, dok je istovremeno potaknulo rast globalnih cijena.

Opciju blokade Trumpova je administracija već koristila u Venezueli, pritišćući gospodarstvo pogođeno sankcijama. No taj latinoamerički proizvođač daleko je manji, oslanja se na ograničeniju flotu brodova i manje je važan najvećem svjetskom uvozniku nafte – Kini.

Što ovo znači za Iran?

Blokada bi se, ako se uspješno provede, pokazala iznimno bolnom za Iran, koji se uvelike oslanja na svoj izvoz nafte. Tijekom proteklih tjedana zemlja je imala koristi od viših cijena, a tereti koji su se ranije prodavali uz popust u odnosu na globalni Brent, početkom ovog mjeseca su se prodavali po višoj cijeni. To je omogućeno zahvaljujući američkom izuzeću osmišljenom za povećanje opskrbe, koje je dopustilo kupnju prethodno sankcioniranih tereta. Čini se da je Indija preuzela dva tereta prema tom izuzeću – potencijalno svoja prva od 2019. godine.

Viša prodajna cijena po barelu ključna je za Iran, koji je pretrpio veliku štetu od američkih i izraelskih zračnih napada te će morati uložiti značajna sredstva u obnovu i poticanje svog poharanog gospodarstva. Taj neočekivani prihod, vrijedan stotine milijuna dolara od početka rata, sada bi mogao biti gotov.

Što to znači za SAD?

Trump je često pokušavao povezati utjecaj na bliskoistočnu opskrbu s naporima za plasman američke nafte i plina, prikazujući krizu kao korist za vrhunskog proizvođača. Ipak, američka sirova nafta nije uvijek savršena zamjena za bliskoistočne vrste nafte. A za američke potrošače, visoke referentne cijene već potiču inflaciju.

Iran je pokazao da je itekako svjestan kako možda ima veću sposobnost podnošenja boli od SAD-a. Cijene nafte su naglo skočile dok su se investitori pripremali za daljnje nestašice opskrbe kao rezultat blokade.

 

A što to znači za azijske nacije?

Azija je podnijela najveći teret energetske krize, a daljnja ograničenja prometa kroz Hormuz pogoršala bi situaciju u regiji. Brodski promet kroz Hormuz naglo je usporio kako je rastao oprez uoči najavljene blokade.

Čini se da je američko izuzeće za kupnju sankcionirane iranske nafte poništeno blokadom –što je oštri preokret – a zemlje koje su tražile bilateralne sporazume s Iranom sada bi mogle biti oprezne glede sukoba s SAD-om, što dodatno ograničava njihove mogućnosti za osiguravanje goriva.

"Toliko su usredotočeni na Iran da gube iz vida što uzrokuju ostatku svijeta", rekao je Jorge Montepeque, glavni direktor Onyx Capital Groupa, u intervjuu za Bloomberg Television, govoreći o Amerikancima. "A bol je u Aziji, bol je u južnom Pacifiku, bol je kod svakoga tko ovisi o nafti."