U EU-u raste očekivani životni vijek, Hrvatska ispod prosjeka

U 2022. godini očekivani životni vijek u trenutku rođenja iznosio je na razini Europske unije 80,6 godina, što je rast od pola godine u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Eurostat.

U razdoblju od dva prethodna desetljeća najviša razina očekivanog životnog vijeka u trenutku rođenja zabilježena je 2019. godine kada je iznosila 81,3 godine, što je 3,7 godina više no u 2002. No, zbog pandemije taj je pokazatelj pao na 80,1 godinu u 2021.

Podaci su posloženi po regijama u Europskoj uniji, pa je tako najveći očekivani životni vijek zabilježen u španjolskoj autonomnoj regiji Madrid s razinom od 85,2 godine nakon čega slijedi talijanska regija Trento s brojkom 84,4 te francuska pokrajina Île-de-France u kojoj se nalazi Pariz s brojkom od 84,1 godine. Slijede Stockholm (84 godine) i autonomna pokrajina Navarra u Španjolskoj (83,9).

Očekivani životni vijek u trenutku rođenja po regijama

Od pet regija u kojima je životni vijek bio najmanji četiri su u Bugarskoj, a najmanji je u regiji Sjeverozapad sa 72,3 godine. Jedna od tih pet je u Mađarskoj, i to sjeverna Mađarska sa 74,1 godinom.

U Hrvatskoj najveći je očekivani životni vijek u gradu Zagrebu, i to 79 godina. Slijedi jadranska Hrvatska sa 78,6 godina, zatim sjeverna Hrvatska sa 77 te panonska Hrvatska sa 76,3 godine.

Za žene je u EU-u očekivani životni vijek u trenutku rođenja 5,4 godine veći no za muškarce. Kod žena je brojka 83,3 godine, a kod muškaraca 77,9 godina.

Razlika u očekivanom životnom vijeku između muškaraca i žena po državama

No, i tu postoje velike razlike među zemljama. Primjerice, u Latviji je očekivano da žene žive deset godina dulje od muškaraca, a u Estoniji i Litvi 8,7 godina.

Najmanji je jaz u Nizozemskoj (2,9 godina), Irskoj (3,3 godine) i Švedskoj (3,4 godine).

U Hrvatskoj je ta razlika blago iznad šest godina u korist žena.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar