.webp){kind=icon}
Doznake iz inozemstva oduvijek su bile bitna stavka hrvatskog proračuna, a kako se u posljednjem desetljeću zahuktala emigracija radno sposobnog stanovništva, tako je narastao i njihov značaj. Svejedno iznenađujuće zvuči brojka da doznake izvana čine čak 5 posto hrvatskog BDP-a u razdoblju od 2000. do 2022. godine, kako je izračunao izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Kristijan Kotarski.
Ako uzmemo u obzir da se uz to u državnu blagajnu slijevaju i milijarde iz fondova Europske unije (EU), otkriva se naličje gospodarskog rasta kojim se dičimo i postavlja pitanje koliko je zapravo održiva naša ekonomija bez vanjskih dotacija.
"Od 2000. - 2022. dijaspora je u Hrvatsku poslala 53,47 milijardi dolara više nego što su strani radnici poslali svojim obiteljima u inozemstvo. Prema apsolutnom iznosu neto transfera nalazimo se na visokom petom mjestu nakon daleko mnogoljudnije Francuske, Belgije, Poljske i Rumunjske. Prosječan udio deviznih doznaka u nacionalnom BDP-u tijekom istog vremenskog razdoblja iznosi čak 5 posto i prema tom indikatoru zauzimamo (ne)slavno prvo mjesto u EU", zaključio je Kotarski na LinkedIn-u, obrađujući podatke Svjetske banke.
Čitaj više
Njemačka ekonomija kihnula, hoće li se Adria regija prehladiti
Veliku ulogu imaju doznake dijaspore, u Hrvatskoj one čine 7,3 posto BDP-a.
11.10.2023
Rast novčanih doznaka dijaspore BiH ukazuje na tužnu istinu
Dijaspora u BiH, službeno, svake godine pošalje više od tri milijarde konvertibilnih maraka.
16.09.2022
Izvor: Svjetska banka
Ističe kako te brojke ilustriraju "šokantne razmjere ovisnosti hrvatske ekonomije o deviznim doznakama dijaspore u usporedbi s drugim članicama EU-a".
Analizirao je i podatke Eurostata o BDP-u prema tekućim cijenama u milijunima eura i podatke o promjeni broja stanovnika od 2012. do 2022.
Prema tim pokazateljima, Hrvatska je imala 13. najvišu kumulativnu promjenu BDP-a od 27 članica (+52,04 posto) , ali je u isto vrijeme imala najveći kumulativni pad broja stanovnika u EU (-9,67 posto).
Izvor: Eurostat
Drugim riječima, za državnu blagajnu je masovni izvoz radnika itekako isplativ, barem kratkoročno. Iseljavanje nezadovoljnih i frustriranih građana koji potom šalju novac natrag u domovinu na prvu se čini i kao genijalan politički potez.
Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) otkrivaju da volumen doznaka raste, u prva tri tromjesečja 2023. dijaspora je poslala 4,2 milijarde eura, dok je u cijeloj 2022. godine taj iznos bio na 5,1 milijardi eura. Najviše sredstava se slijeva iz Njemačke i Irske, a najviše odlazi u Bosnu i Hercegovinu. Zanimljivo je da je odljev novca u Nepal skočio sa 13 milijuna eura u 2021. na 46 milijuna u prva tri kvartala lani.
Naravno, dugoročno će trend supstitucije stanovništva, da ne kažemo etničkog čišćenja vlastitih građana, imati itekako teške gospodarske posljedice. No, kako kaže uvriježena hrvatska pošalica – bilo je i većih problema pa ih nismo riješili.
