Pet stvari koje morate znati za početak dana

U Hrvatskoj, unatoč impresivnom rastu privatnog zdravstvenog sektora, većina građana još uvijek ne može priuštiti usluge isključivo privatnog zdravstva. S rastućim prihodima od 770 milijuna eura u 2022. i predviđanjem daljnjeg rasta, privatno zdravstvo se profilira kao atraktivna grana za ulaganje, no njegove usluge ostaju nedostižne za mnoge. Ovaj fenomen se može djelomično povezati s rezultatima ankete portala MojPosao, koja otkriva duboko ukorijenjeno nezadovoljstvo među hrvatskim radnicima vezano uz plaće i ostale beneficije.

Javno zdravstvo na aparatima, a privatno cvate. Ima li lijeka?

Privatno zdravstvo u Hrvatskoj uzima sve veći dio kolača javnom zdravstvenom sustavu i profilira se u vrlu zanimljivu branšu za ulaganje. Pokazuje to i dinamična domaća scena na kojoj u posljednjih par godina svako malo svjedočimo akvizicijama i konsolidacijama.

Procjenjuje se da već sada privatne ustanove drže oko 12 posto ukupnog tržišta, s tim da sektor raste dvoznamenkasto iz godine u godinu. Prihodi cijele branše su u 2022. iznosili 770 milijuna eura, uz dobit od oko 75 milijuna. Bez domova za starije, prihodi poliklinika u privatnom vlasništvu su iznosili oko 660 milijuna eura, a ako tržište nastavi rasti po trenutnim stopama (od 10 do 12 posto), za pet godina se mogu očekivati prihodi od milijardu eura godišnje. Unatoč obećavajućim brojkama, činjenica je da si većina Hrvata ne može priuštiti isključivo privatno zdravstvo.  

Poslom u Hrvatskoj najzadovoljniji su visokoobrazovani građani

Radnici u Zagrebu najzadovoljniji su poslom, dok su najviše nezadovoljni u središnjoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Također, najzadovoljniji radnici u Hrvatskoj su oni s visokim obrazovanjem te zaposleni u privatnim IT tvrtkama, rezultati su istraživanja portala MojPosao.

Žene su u nešto većoj mjeri nezadovoljne trenutnim radnim mjestom u odnosu na muškarce, baš kao i stariji zaposlenici u usporedbi s mlađim radnicima. Naime, 72 posto radnica u Hrvatskoj nije zadovoljno radnim mjestom dok isti stav dijeli 68 posto muškaraca.

Nadalje, zaposlenici s višom stručnom spremom su u pravilu zadovoljniji od radnika nižeg stupnja obrazovanja. Primjerice, 34 posto zaposlenih s visokom stručnom spremom tvrdi da su zadovoljni trenutnim poslom dok isto razmišlja 27 posto radnika sa srednjom stručnom spremom.

Hrvatska prošle godine snažno povećala kapacitet solarnih elektrana, obećava i 2024.

Protekle je godine Hrvatsko osjetno podigla kapacitete za proizvodnju električne energije iz energije sunca, pa je tako 1. siječnja 2024. bilo 462,5 megavata (MW) instalirane snage sunčanih elektrana, objavilo je u četvrtak udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).

U pogon elektroenergetskog sustava tijekom 2023. ušlo je novih 238,7 megavata, što znači da je prošle godine Hrvatska podigla kapacitet sunčanih elektrana više no što ga je do tada imala.

Nije došlo do potpune stagnacije kada je riječ o energiji vjetra, pa je tako zahvaljujući puštanju vjetroelektrane Bruvno snage 45 MW u probni pogon u studenome prošle godine Hrvatska 1. siječnja 2024. dosegla instaliranu snagu svih vjetroelektrana od 1.160,15 MW. Pritom je odobrena snaga za priključak na mrežu 1.136,85 MW.

Čelnik Mbanq-a: Pristup kapitalu bit će ove godine glavni izazov za fintech

Mbanq je u Hrvatskoj putem ranije akvizicije prisutan još od 2017. godine. Otvaranje ureda u Osijeku na najvišem katu Esseker centra sredinom prosinca, novi je korak prema njihovom cilju transformacije financijskih usluga.

Uz sjedište u američkom Seattleu, imaju timove u Indiji, Kambodži i Crnoj Gori. Mbanq razvija softverska rješenja za najširi spektar pružatelja financijskih usluga – od tradicionalnih banaka do fintech mobilnih aplikacija.

Koji izazovi čekaju fintech industriju u ovoj godini, zašto se sprint do uspjeha za finteche pretvara u maraton i gdje vide najveću prednost u odnosu na banke? Prijeti li, poput brojnim tehnološkim divovima, i fintech sektoru val otkaza? Na sve to za Bloomberg Adria TV odgovorio nam je prvi čovjek Mbanqa Vlad Lounegov.  

Slijedi…

Eurostat će u petak objaviti dopunu podataka o BDP-u i zaposlenosti za treći kvartal 2023. godine. Također, Državni zavod za statistiku (DZS) predstavit će podatke o prosječnim mjesečnim neto i bruto plaćama zaposlenih u 2023. godini, kao i informacije o zaposlenima prema djelatnostima u istoj godini.

Završetak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu također je zakazan za 19. siječnja, što će biti prilika za sumiranje ključnih diskusija i zaključaka ovog globalno važnog skupa.

Na kraju, britanska modna kuća Burberry objavit će svoje rezultate za treći kvartal, pružajući uvid u performanse jednog od vodećih brendova u industriji luksuzne robe.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar