Javno zdravstvo na aparatima, a privatno cvate. Ima li lijeka?

Privatno zdravstvo u Hrvatskoj uzima sve veći dio kolača javnom zdravstvenom sustavu i profilira se u vrlu zanimljivu branšu za ulaganje. Pokazuje to i dinamična domaća scena na kojoj u posljednjih par godina svako malo svjedočimo akvizicijama i konsolidacijama.

Procjenjuje se da već sada privatne ustanove drže oko 12 ukupnog tržišta, s tim da sektor raste dvoznamenkasto iz godine u godinu. Prihodi cijele branše su u 2022. iznosili 770 milijuna eura, uz dobit od oko 75 milijuna. Bez domova za starije, prihodi poliklinika u privatnom vlasništvu su iznosili oko 660 milijuna eura, a ako tržište nastavi rasti po trenutnim stopama (od 10 do 12 posto), za pet godina se mogu očekivati prihodi od milijardu eura godišnje.

Unatoč obećavajućim brojkama, činjenica je da još uvijek jako mali broj hrvatskih građana koristi usluge isključivo privatnog zdravstva. Ne zato što ne žele, već jednostavno zato što si to ne mogu priuštiti.

Potvrdila je to i anketa Zdravstvo u Hrvatskoj koju je sredinom prošle godine naručila i prezentirala javnosti eurozastupnica Romana Jerković (SDP). Prema njoj preko 60 posto građana nije zadovoljno javnim zdravstvom i radije bi išlo privatnicima, ali svega dva posto ih koristi isključivo usluge privatnih poliklinika.

S druge strane, to pokazuje da je potencijal za rast ogroman.

Koliko točno zarađuju domaće privatne zdravstvene ustanove analizirali smo u kolovozu 2023. i ustanovili da im ide jako dobro.

Ulagački duopol

Dobre bilance i sve veća potražnja uvijek privlače investitore. Ni privatno zdravstvo nije iznimka, a mi ćemo se fokusirati na dva vodeća igrača na hrvatskom tržištu koji se poprilično razlikuju po pristupu.

Bez premca najveći ulagač u hrvatsko privatno zdravstvo je fond ASEF SCSp (Adriatic Structured Equity Fund) koji je osnovala investicijska tvrtka Provectus Capital Partners (PCP). Oni su u posljednjih par godina uložili desetke milijuna eura u akvizicije kroz svoje Adria Dental i Arsano Medical grupe.

U sklopu Arsano Medical grupe danas posluju poliklinike Aviva, Dijagnostika 2000 i Urocentar, specijalne bolnice Arithera i dr. Nemec, ustanova za zdravstveno skrb Latebra i slovenska Digitalna slikovna dijagnostika Ptuj.

Adria Dental grupa, pak, okuplja stomatološke poliklinike Rident, Arena dental, Salona dental, Dentum, Fiziodent te dentalne centre Dentex i Dragaš.

Glavni konkurencija Provectusu je zajednički projekt 11 istaknutih domaćih poduzetnika okupljenih u tvrtku Futura Partners. Uz nezaobilaznog Sašu Cvetojevića, ulagačku ekipu čine Luka Abrus Fijačko, Alan Sumina i Ivan Gabrić iz IT sektora, Berislav Horvat, Krešimir Šikić i Filip Jelić iz financija, odvjetnici Josip Konjevod i Zlatko Knezović, a tu su i Ognjen Bagatin i Bojan Pintarić koji vode Futura Medical Group, firmu koju su partneri poduzetnici osnovali za preuzimanja u zdravstvu.  

Unutar grupacije Futura Medical trenutno posluju poliklinike Sabol, Markušić, Fides, Sinteza i web shop Bagatin Beauty.

Razlika u pristupu

U našem podcastu smo prije par dana razgovarali s Bagatinom koji nam je otkrio kako je ključna razlika između njih i Provectusa u pristupu akvizicijama.

"Provectus ima jako važnu ulogu na tržištu jer su oni prvi krenuli u konsolidaciju. Ono po čemu smo mi malo drugačiji je to što mi želimo razvijati tvrtke koje preuzmemo. Gledamo dugoročno i želimo očuvati kulturu, tradiciju i ljude u našim akvizicijama. Private equity mora nakon pet do sedam godina izaći jer inače nemaju financijsku računicu. S druge strane, mi smo tu na duge staze i to je naša prednost kad pričamo s poliklinikama o potencijalnom preuzimanju – oni vide da nam je stalo i žele raditi s nama. Naravno da žele i zaraditi, ali traže i taj ljudski pristup bez kojeg se ne može ostvatriti puni potencijal", pojašnjava Bagatin.

Spomenuli smo kako je potencijal za rast privatnog zdravstva ogroman jer još uvijek jako malo ljudi koristi isključivo njihove usluge. Platežna moć pacijenata, kojima se već uzima dobar dio primanja za financiranje javnog zdravstva, je niska i to je najveća barijera.

S druge strane, sve veća disfunkcionalnost javnog sustava i velike liste čekanja jednostavno prisiljavaju građane da sve više koriste usluge privatnih poliklinika. Oni koji mogu kombiniraju.

Igra nulte sume

Bagatin priznaje da je odnos privatnog i javnog zdravstva u velikoj mjeri igra nulte sume, odnosno da jedno mora izgubiti, kako bi drugo profitiralo. Naravno, to je trenutno jednosmjerna ulica u daljnju degradaciju sustava javnog zdravstva, ali napominje kako ne mora nužno biti tako.

"Imamo jako puno ekspertize u javnom zdravstvu, ono je medicinski izvrsno i ima vrhunske stručnjake. Nama fale neke druge stvari poput bolje organizacije sustava i edukacije menadžmenta", poručuje i napominje kako u Hrvatskoj već sada kronično nedostaje liječnika pa ćemo ih morati uvoziti iz drugih zemalja. "Mi ćemo se morati otvoriti jer otkad smo ušli u EU smo praktički švedski stol za zapadne zemlje."

Poziva na demonopolizaciju HZZO-a i partnerski odnos privatnog i javnog. Taj odnos zasad liči na toksičnu i jednosmjernu vezu u korist privatnih poliklinika, a najviše u cijeloj priče gube pacijenti koji su prisiljeni plaćati na dvije strane kako bi dobili adekvatnu uslugu. Hoće li se i kada to promijeniti ovisi o politici. I te teme smo se dotakli u razgovoru s Bagatinom. On je poprilično optimističan, mi baš i ne, ali svakako se nadamo da je on u pravu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar