Kraj ovakvog javnog zdravstva, privatno ne treba brinuti o zaradi

Jedan dio hrvatske ekonomije postaje sve sličniji Americi. Ta bi rečenica imala pozitivnu konotaciju u velikoj većini slučajeva, ali ne i u ovom o kojem pišemo. Naime, riječ je o zdravstvu, odnosno privatnim zdravstvenim ustanovama, koje sve bolje posluju.

Veliki obol tome zasigurno je dala opća degradacija javnog zdravstvenog sustava koja je dovela do toga da, ako želite brzu i kvalitetnu uslugu, morate platiti. Dodatno platiti, jel'te, budući da vam se s plaće automatizmom skida doprinos za zdravstvo.

Stručnost i kvaliteta

No nepravedno bi bilo uspjeh privatnih klinika pripisati isključivo neuspjehu javnog zdravstva jer veliku ulogu u njemu igra sposobnost i vrhunsko znanje stručnjaka koji ih vode (i rade u njima). Najbolji primjer toga je Radiochirurgia Zagreb, klinika specijalizirana za dijagnostiku i liječenje tumora na čelu koje je doktor Dragan Schwarz.

Upravo je Radiochirurgia u 2022. izbila na prvo mjesto na listi privatnih zdravstvenih ustanova po prihodima, a to može zahvaliti strelovitom rastu poslovanja u zadnjih nekoliko godina. Lani su ostvarili rast prihoda od 19 posto, na 21,3 milijuna eura, dok im je dobit pala za devet posto, na 6,9 milijuna.

Prihodi su im rasli iznimno brzim tempom, od 2,2 milijuna eura u 2018. do 17,7 milijuna u 2021. godini, a ništa manje impresivna nisu ni prosječna primanja njihovih 60-ak zaposlenika koja su lani pratila inflaciju i rasla više od 13 posto, na čak 3.800 eura.

Na drugom je mjestu bivši lider ljestvice, klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena iz Krapinskih Toplica. Iako su izgubili prvu poziciju, daleko su od toga da budu nezadovoljni prošlom godinom, barem što se financija tiče. Naime, prihodi su im rasli za 7,8 posto, na 19,3 milijuna eura, a dobit im je skočila za gotovo 70 posto, na 1,1 milijun eura. Broj zaposlenih im se lani smanjio za 13 posto, na 214 radnika koji su u prosjeku zarađivali oko 1.700 eura mjesečno.

Slijedi poliklinika Medikol koja je u 2022. zabilježila 19 milijuna eura prihoda, što je rast od 9,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a pozitivan trend pratila je i dobit s porastom od 28 posto, na 3,2 milijuna eura. Prosječna plaća njihovih 200-tinjak zaposlenika iznosila je 1.250 eura.

Zanimljivo je da su im se prihodi više nego udvostručili od 2018. do 2019. (s 12,7 na 35,2 milijuna eura), ali ih je onda devastirala pandemija, pa su u 2020. pali na 14,8 milijuna. Od tada se oporavljaju i rastu po nekoliko milijuna eura godišnje.

Dijelovi veće priče

Specijalna bolnica Agram je na četvrtom mjestu s prihodima od 16,8 milijuna eura (rast od 7,3 posto u odnosu na 2021. godinu), ali i osjetnim padom dobiti od 54 posto, na niti 50 tisuća eura. Dvjestotinjak njihovih radnika u prosjeku je lani primalo plaću od 1.850 eura mjesečno.

Inače, bolnica je dio koncerna Agram koji je na kraju prošle godine imao 20 članica sa sjedištem u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Italiji i Austriji. Koncern u vlasništvu odvjetnika i poduzetnika Dubravka Grgića lani je ostvario više od 800 milijuna eura prihoda i 62,3 milijuna eura dobiti, a zapošljavao je 4700 ljudi.

Na petom mjestu najvećih domaćih privatnih zdravstvenih ustanova nalazi se dentalna poliklinika Rident s prihodima od 14,7 milijuna eura, što je skok od 17,7 posto u odnosu na 2021. i rastom dobiti od gotovo 70 posto, na dva milijuna eura. Prosječna plaća njihovih 120 zaposlenika lani je iznosila 1.300 eura. I njih je pandemija dobrano uzdrmala, pa su tako u 2022. tek na polovici prihoda iz 2018. (24,6 milijuna eura).

Treba podsjetiti kako je Rident krajem prošle godine postao dio Adria Dental Grupe, u većinskom vlasništvu fonda razvojnog kapitala ASEF SCSp (Adriatic Structured Equity Fund) koji je osnovala investicijska tvrtka Provectus Capital Partners (PCP). Inače, PCP je već duže vremena u pravoj investitorskoj ofenzivi, a uz Adria Dental Grupu i kroz Arsano Medical Grupu ulaže desetke milijuna eura u naš privatni zdravstveni sektor.

Skupo, ali nužno

Nakon što iskusite kvalitetu usluge privatnog sektora, teško se vratiti čarima javnog zdravstva – listama čekanja od nekoliko mjeseci do nekoliko godina i ordinacijama koje pretrpanošću podsjećaju na vlakove u Indiji. Oni koji si to mogu priuštiti ostat će vjerni privatnim ustanovama, a očaj će na njihov mlin vjerojatno natjerati i dio klijentele koja zbog financijskih razloga inače na to ne bi ni pomislila. Stoga ne sumnjamo da će bilance privatnih poliklinika nastaviti rasti i u ovoj godini, ako ne dođe do većih ekonomskih potresa.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar