Građani Hrvatske u značajno većoj mjeri koriste javne zdravstvene ustanove nego privatne, međutim, više od polovice ispitanika bi ih češće koristilo da im to dopuštaju financije. Rezultati su to istraživanja koje je provela agencija Ipsos, a inicirala zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković.
"Kako bismo zdravstveni sustav unaprijedili po mjeri naših građana, važno je njih upitati kako i u kojoj mjeri ga koriste. Važno je dobiti podatke o njihovim stavovima o korištenju zdravstvenih usluga. Rezultati koje smo dobili su indikativni i daju dobre smjernice za djelovanje našoj zdravstvenoj administraciji", istaknula je Jerković.
Prema istraživanju, čak 60 posto građana navodi da si preglede i liječenja koja nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem može priuštiti teško ili vrlo teško. Istovremeno, 37 posto građana ima poteškoće pri plaćanju lijekova. Financije su, stoga, glavna prepreka korištenju privatnih zdravstvenih usluga za više od polovice ispitanika.
Čitaj više
Unatoč velikim ulaganjima, hrvatsko zdravstvo ima najlošije ishode u Europi
Hrvatska je najlošija među promatranim zemljama po aspektu zdravstvenih ishoda.
20.03.2023
Liječnici otkrili 10 razloga zbog kojih se zdravstvo raspada
HLS, HLK, IML, HUBOL i KoHOM za subotu najavili štrajk za poboljšanje uvjeta u zdravstvenom sustavu.
17.03.2023
Povećanjem plaća liječnicima, Plenković otvorio Pandorinu kutiju
Oko tisuću medicinskih sestara, tehničara i nemedicinskog osoblja prosvjedovalo je u četvrtak na Zrinjevcu, tražeći veće plaće i bolje uvjete rada.
11.05.2023
Prosvjeduju medicinske sestre i tehničari, traže veće plaće
Nezadovoljni su što nisu dobili povećanje koeficijenata od deset posto, već između od tri i 5,4 posto.
03.05.2023
Analiza podataka također je otkrila da mnogi građani nemaju pristup pravovremenoj zdravstvenoj zaštiti, iako im je ona ustavom zajamčena, budući da se u javnom sustavu na pojedine preglede i zahvate čeka mjesecima, a mnogi si ne mogu priuštiti te usluge u privatnim zdravstvenim ustanovama. Nedostupnost zdravstvene zaštite također je postala posebno zabrinjavajuća u ruralnim sredinama. Iako se posljednjih godina često isticala slabost zdravstvene zaštite u tim područjima, rezultati ovog istraživanja jasno ukazuju na to da zdravstvo nije dostupno mnogima, bez obzira na to žive li u ruralnim ili urbanim sredinama.
U ovom istraživanju, građani su ocjenjivali pojedine kategorije u zdravstvenom sustavu. Najviše ocjene dali su sestrama i pomoćnom osoblju u javnim zdravstvenim ustanovama, dok su tehničku opremljenost i brzinu dobivanja termina ocijenili najlošijima.
Ipsos
Posebno zabrinjava situacija u dijelu primarne zdravstvene zaštite – liječnicima obiteljske medicine. Nakon razdoblja između 2013. i 2015. godine, kada su uspješno provedene reformske mjere novog modela plaćanja i ugovaranja, taj sustav samo dodatno slabi. Trenutno 123 ekipe obiteljske medicine rade bez liječnika, što dodatno opterećuje preostale ordinacije. Također, alarmantan je podatak da je 33 posto liječnika obiteljske medicine starije od 60 godina, što postavlja pitanje dugoročne održivosti i kvalitete pružanja usluga u tom sektoru.
Romana Jerković / Europski parlament
Istraživanje je također ukazalo na značajnu razliku u posjećivanju liječnika obiteljske medicine među različitim skupinama građana. Osobe starije od 50 godina, nezaposleni, te osobe s nižim prihodima i obrazovanjem češće posjećuju liječnike. Zastupnica Jerković naglašava da osim poslova izloženih većem zdravstvenom riziku, možda postoje i problemi s nedovoljnom zdravstvenom pismenošću u nekim skupinama građana, što zahtijeva jačanje preventivnih mjera i edukaciju.
U kontekstu ocjena građana, vidljivo je da su privatne zdravstvene ustanove prepoznate po boljem odnosu prema pacijentima. Međutim, zbog financijskih ograničenja, većina građana i dalje preferira javni zdravstveni sustav. Primjerice, istraživanje je pokazalo da su se posljednje dvije godine javne zdravstvene ustanove koristile najčešće između tri i 30 puta, dok su se privatne usluge koristile između jednog i pet puta.
Ipsos
Zastupnica Jerković uputila je kritiku na račun Ministarstva zdravstva koje, prema njezinim riječima, nije dovoljno fokusirano na jačanje javnog zdravstvenog sustava. "Dobili smo 80 milijuna europskih sredstava upravo za kupnju takve vrste uređaja, međutim ministar Beroš je ta sredstva po svemu sudeći preusmjerio negdje drugdje. Itekako je svjestan koliko loše stojimo s tehničkom opremljenošću u javnozdravstvenim ustanovama, da imamo mogućnosti barem dio tog problema sanirati europskim sredstvima, ali to ne čini. Zašto?", zapitala se zastupnica Jerković.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 ispitanika tijekom ožujka. Rezultati tog istraživanja pružaju uvid u stvarne potrebe i stavove građana Hrvatske o zdravstvenim uslugama i pozivaju na daljnje korake kako bi se osiguralo kvalitetno i pristupačno zdravstvo za sve građane.
.webp){kind=icon}
