U kratkom radnom tjednu između Božića i Nove godine korporativne vijesti stizale su na kapaljku, uglavnom iz svijeta. Kod kuće poslovnih je vijesti bilo puno manje, a i svote su puno skromnije. Umjesto toga podvlače se crte ispod poslovanja u 2023. i pažljivo prate analize i prognoze za 2024., koje dotano komplicira širenje ratnog sukoba na Bliskom istoku.
Što se tiče pogleda u 2024., HNB je objavio da bi se inflacija u Hrvatskoj mogla zadržati na višim razinama i dulje od sadašnjih očekivanja. Razlog? Profiti poduzeća.
SAD su optužile Iran da stoji iza napada na tankere u Indijskom oceanu. Napadi Huta na trgovačke brodove doveli su do izbjegavanja plovidbe južnim dijelom Crvenog mora. Møller–Mærsk, druga najveća svjetska kontejnerska kompanija, priprema se za ponovno pokretanje pomorskog prometa kroz Crveno more zahvaljujući novim multinacionalnim pomorskim snagama koje će štititi brodove od napada pobunjenika.
Zbog napetosti u Crvenom moru cijene lanac opskrbe energijom suočio se s još jednim valom poremećaja. Cijena nafte je nakon najvećeg tjednog skoka u više od dva mjeseca postala volatilna. Europski terminski ugovori za zemni plin skočili su zbog eskalacije rata u Gazi, skočila je i cijena sirove nafte, da bi već u četvrtak cijena nafte pala zbog rasta američkih zaliha. "Trajni sukob u Crvenom moru potiče rast cijena", izjavila je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka brokerske kuće Phillip Nova. "Mala dubina tržišta zbog sezone godišnjih odmora dodatno komplicira situaciju."
Kad već s naftom nema sreće, možda je bude sa sojom. Istraživači u startupima i biotehnološkim divovima istražuju kako dobiti soju koja daje više ulja, nadajući se da će takva soja zadovoljiti potrebe za obnovljivim dizelom. Tako barem razmišljaju u SAD-u. Indija je odlučila ići drugim smjerom - planira dodatno proširiti svoju mrežu termoelektrana i ugljen će vjerojatno činiti lavovski udio u tom širenju, budući da je proizvodnja električne energije na plin trenutačno neodrživa zbog visokih troškova tog goriva.
Nije jednostavno ni razvijenoj Norveškoj, svjetskom predvodniku kad je riječ o obnovljivoj energiji. Autohtoni narod Sámi na poluotoku Fosen zahtijevaju zaustavljanje rada 151 vjetroturbine koje su smještene na tradicionalnim pašnjacima za sobove koje Sámiji uzgajaju zbog mesa, krzna i rogova. No, nije Norveška jedina kojoj u zelenom sektoru prestaju cvasti ruže. Iako potražnja za obnovljivom energijom dramatično raste iz godine u godinu zajedno s instalacijama na globalnoj razini, divovi najpopularnijih oblika zelene energije - vjetra i sunca - borili su se za opstanak u 2023. godini.
Hrvatska je lani u proračunu izdvojila najmanje novca za istraživanje i razvoj u proteklih desetak godina. Tvrtka Premifab objavila je da je završila projekt razvoja tehnologije za regeneraciju otpadnog mulja. To je jedan od 23 hrvatska projekta iz područja istraživanja, razvoja i inovacija koji su 2020. dobili bespovratna sredstava iz Europske unije. Naša se poduzeća tek se spremaju povećati ulaganja u zelenu energiju. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uručilo je domaćim poduzećima ugovore za proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u ukupnom iznosu od oko 43 milijuna eura.
Second Foundation je kupio DES Holding s namjerom da zasjedne na vrh europskog energetskog sektora. Tehnološka kompanija Intel je potvrdila da će investirati 25 milijardi dolara u Izrael, što je najveće ulaganje neke kompanije u povijesti te države. Xiaomi je predstavio svoj prvi električni automobil s ambicijom da uzdrma prometni sektor kao što je učinio s pametnim telefonima prije desetak godina. New York Times je tužio OpenAI i Microsoft zbog kršenja autorskih prava.
Nije prošla nezamijećeno ni vijest da je britanski milijarder Jim Ratcliffe istisnuo šeike iz utakmice za kupnju udjela u Manchester Unitedu za što je iskeširao 1,3 milijarde dolara.