.webp){kind=icon}
Država je lani u proračunu izdvojila najmanje novca za istraživanje i razvoj u proteklih desetak godina, pokazuju ovih dana objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U 2022. godini je u proračunu za poslove istraživanja i razvoja (IR) bilo izdvojeno 3,35 milijardi kuna, odnosno 445 milijuna eura, što je predstavljalo 0,65 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Manje od toga je posljednji puta bilo izdvojeno 2013. godine kad se iz državnog proračuna u istraživanje i razvoj usmjerio iznos koji je odgovarao 0,6 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata. U godinama između toga država je za IR izdvajala 0,7 ili više posto BDP-a.
U usporedbi s drugim državama članicama Europske unije to nas stavlja negdje u sredinu. Eurostatova baza pokazuje da je iz proračuna u 2022. za IR najviše izdvajala Njemačka, i to iznos koji je odgovarao 1,11 posto BDP-a. Ta je država i jedina koja za IR izdvaja više od jedan posto saveznog budžeta.
Čitaj više
Bugatti Rimac otvara centar za istraživanje i razvoj u Bologni
U njemu će raditi do 50 budućih zaposlenika, u tandemu s hrvatskim timom.
13.10.2023
Adria regija je bila konkurentnija prije deset godina, promjene se ne naziru
Dobit tvrtki u europskim zemljama uglavnom je pojelo povećanje plaća i naknada.
20.02.2023
Indijski jednorog Amagi otvara europski razvojni centar u Zagrebu
Razvojni centar u Zagrebu bit će hub za daljnju ekspanziju u istočnoj Europi.
12.01.2023
Hrvatska ozbiljno zagrizla u nuklearnu fuziju, mogla bi i puno više
Fuzijska elektrana mogla bi vrlo dobro poslužiti za pokrivanje razdoblja vršne potrošnje energije.
06.07.2023
Mi se nalazimo u društvu Francuske i Italije, a malčice veseli što od "novih" članica EU jedino Estonija u proračunu izdvaja više novca za istraživanje i razvoj od nas. Na samom dnu po tom pokazatelju nalaze se Bugarska, Malta i Rumunjska, ali i Irska. No kod te je države vrlo nizak udio – 0,2 posto BDP-a – posljedica činjenice da Irska ima nerazmjerno visoki iznos BDP-a zahvaljujući činjenici što se u njoj nalaze europska sjedišta velikih globalnih tehnoloških tvrtki koje tamo registriraju i dobar dio svojih prihoda ostvarenih u EU.
Eurostatovi podaci generalno pokazuju da razvijenije članice unije izdvajaju razmjerno više proračunskog novca za napredak znanosti i tehnologije, i činjenica da se tu nalazimo u njihovom društvu, ili barem blizu njega, treba veseliti. No podatak da su lani proračunska sredstva za IR bila najniža u desetak godina, kao i to što taj udio kroz godine nije bitnije rastao nego tek oscilirao, malo hladi taj optimizam.
Dodatnog razloga za nezadovoljstvo i brigu o tome koliko možemo u budućnosti računati na vlastitu tehnologiju i znanost pokazuju i drugi podaci. Proračunska sredstva samo su dio godišnjih izdataka za istraživanje i razvoj.
Podaci DZS-a objavljeni krajem listopada pokazuju da je u 2022. ukupno za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj izdvojeno 7,2 milijarde kuna odnosno 960 milijuna eura. Ta brojka uz državni novac uključuje i privatni sektor.
Iznos je za gotovo trećinu viši nego 2021. godine i višegodišnji podaci pokazuju ohrabrujući rast udjela ukupnog novca izdvojenog za IR u Hrvatskoj, s 0,86 posto BDP-a u 2016. godini na 1,43 posto lani. Očito, privatni sektor je svjesniji ulaganja u nove tehnologije nego država, ali to ne pomaže puno.
Kad se s tim podatkom usporedimo s ostalim članicama EU situacija je ponešto drukčija nego kad se radi samo o proračunskom novcu. Privatni sektor u, primjerice, Češkoj ili Sloveniji odlično nadoknađuje manjak proračunskih investicija pa se u tim državama 2022. za IR ukupno izdvajalo oko dva ili više posto BDP-a. Bolje od nas su, među novim članicama, bile i Estonija i Poljska.
Razlika postaje još očitija kad se razmotri prosječan iznos odvojen za istraživanja i razvoj po stanovniku. U Švedskoj je to lani, primjerice, bilo 1832 eura, u Belgiji 1623, a Njemačkoj 1456 eura. U Sloveniji, Češkoj i Estoniji se izdvajalo 480 ili više eura, dok je u Hrvatskoj to bilo upola manje, odnosno niti 250 eura po stanovniku.
Za ovu godinu u proračunu se za IR planiralo 3,78 milijardi kuna odn. oko pola milijarde eura. Iznos je 13 posto viši nego lani, no u obzir treba uzeti i inflaciju. U razdoblju od prosinca prošle do studenog ove godine cijene su u prosjeku bile gotovo devet posto više nego godinu dana prije. Također, tek će se iduće godine, s podacima za ovogodišnji BDP, moći vidjeti znači li to povećanje ikakav bitniji skok i signal da je država spremnija snažnije potaknuti napredak znanosti i tehnologije. Povijest nas nekako uči da se ne bi trebalo previše nadati.
