Godina 2023. najtoplija u povijesti, proživljavamo klimatski kolaps

Planet je bio tako vruć u 2023. godini da je čak prije kraja godine Svjetska meteorološka organizacija tu godinu proglasila najtoplijom ikad zabilježenom.

Globalne temperature tijekom prvih 10 mjeseci godine bile su oko 1,4 stupnja Celzijeva iznad predindustrijskog prosjeka, prema izvještaju Svjetske meteorološke organizacije o privremenom stanju klime za 2023. godinu. Zbog toga je možemo već sada proglasiti najtoplijom zabilježenom godinom, iako je još mjesec dana ostalo do kraja godine, što je snažno upozorenje pregovaračima o klimi okupljenim na Bliskom istoku.

"Rekordno globalno zagrijavanje trebalo bi naježiti svjetske vođe i potaknuti ih na djelovanje", rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres u Dubaiju u četvrtak na početku klimatskog samita COP28. "Proživljavamo klimatski kolaps u stvarnom vremenu, a učinak je razoran."

Izvješće agencije Ujedinjenih naroda također uključuje turobni pregled najekstremnijih klimatskih događaja u godini i ističe zadaće za desetke tisuća globalnih čelnika, diplomata, poslovnih ljudi i aktivista koji dolaze u Ujedinjene Arapske Emirate na dvotjedne razgovore o klimi.

Spaljena stabla tijekom požara u Celisti, u Britanskoj Kolumbiji, u Kanadi | Cole Burston/Bloomberg

Emisije stakleničkih plinova odgovornih za zagrijavanje planeta nastavile su rasti u 2023. nakon što su prošle godine dosegle povijesno visoke vrijednosti, pokazuje izvješće. To je potaknulo rekordno visoke mjesečne temperature na kopnu od srpnja do rujna i u oceanima od travnja do rujna. Povećanje temperature pogoršava ekstremno vrijeme koje zauzvrat uzrokuje smrti, nesigurnu opskrbu hranom i raseljavanje milijuna.

Dio rekordne vrućine ove godine može se pripisati El Niñu, cikličkom fenomenu karakteriziranom zagrijavanjem istočnog Tihog oceana koji obično dovodi do viših temperatura i promjena u mnogim dijelovima svijeta. Međutim, neki dijelovi koji su se suočili s neuobičajeno visokim temperaturama, uključujući sjeveroistok Atlantika, ne odgovaraju tipičnim obrascima povezanim s El Niñom, napominje se u izvješću.

Oceani koji pokrivaju oko 70 posto površine planeta upili su oko 90 posto topline zarobljene u emisijama stakleničkih plinova od 1971. godine. To je usporilo stopu zagrijavanja atmosfere, ali je također dovelo do viših temperatura oceana, porasta razine mora, zakiseljavanja i otapanja leda na kopnu i morima.

Zbog klimatskih promjena poplavljena je šumica na plaži u Hunting Island State Parku, u Južnoj Karolini | Jim Watson/AFP/Getty Images

Ukupno gledano, ove je godine toplina oceana dosegnula najvišu razinu ikad zabilježenu. Gornji slojevi oceana nastavili su se zagrijavati, pri čemu Južni ocean, te Sjeverni i Južni Atlantik bilježe najviše razine topline. To je, s utjecajem El Niña i otapanjem glečera i ledenjaka, doprinijelo tome da globalna prosječna razina mora dostigne rekordno visoku razinu, navodi se u izvješću.

Područje mora pokriveno ledom u Antarktici ove se godine smanjilo na najmanju ikad zabilježenu površinu, bilježeći drugu uzastopnu godinu rekordno niskih razina. Arktički morski led ostao je ispod povijesnog prosjeka.

Ledeni brijeg koji se topi duž fjorda Kangertittivaq, u istočnom Grenlandu | Olivier Morin/AFP/Getty Images

Kopneni led također je bio pogođen rekordnom vrućinom. Preliminarne procjene pokazuju da je ravnoteža mase grenlandskog ledenog pokrivača, što je mjera koja predstavlja razliku između akumuliranog snijega i otjecanja otopljene vode, bila ispod dugoročnog prosjeka, iako ne tako loša kao ekstremno topljenje viđeno posljednjih godina. Ledenjaci u Sjevernoj Americi i europskim Alpama u 2023. značajno su se otopili. U Švicarskoj su ledenjaci izgubili oko 10 posto svog volumena preostalog u posljednje dvije godine, dok su se oni u kanadskim Stjenjacima 2023. istanjili tri puta više nego što je godišnji prosjek u posljednja dva desetljeća.

Ova je godina bila godina klimatskih katastrofa diljem svijeta. Možda je najrazornija bila klimatski potaknuta oluja Daniel, koja je izazvala ekstremne poplave u Grčkoj, Bugarskoj i Turskoj prije nego što se zadržala iznad Sredozemlja i ponovno udarila na sjeveroistočnu Libiju u kojoj je poginulo 4345 ljudi, 8,5 tisuća ih se još uvijek vodi nestalima, a 43 tisuće je raseljeno.

Poplavljeno groblje nakon jake kiše koju je oluja Daniel donijela iznad sela Artitsa u regiji Karditsa u Grčkoj | Konstantinos Tsakalidis/Bloomberg

Nadalje, tropski ciklon Freddy postao je jednim od najdugovječnijih tropskih ciklona na svijetu nakon što se formirao početkom veljače i dosegao kopno Mozambika 11. ožujka. Oluja je donijela obilne kiše i poplave dijelovima Malavija i Mozambika koji se još nisu oporavili od prošlogodišnjih oluja koje su usmrtile stotine ljudi i prisilile na seobu 659 tisuća ljudi samo unutar Malavija.

Toplinski valovi tijekom ljeta na sjevernoj hemisferi u mnoge zemlje su donijeli ekstremno visoke temperature. Na Sardiniji su 24. srpnja izmjerena 48,2 stupnja Celzijeva, samo 0,6 stupnjeva Celzijevih ispod rekorda svih vremena za Europu. U Agadiru, u Maroku, 11. kolovoza je izmjereno vrtoglavih 50,4 stupnja Celzijeva, što je rekordno visoka temperatura za tu sjevernoafričku zemlju.

Temperature u Jordanu približile su se 45 stupnjeva Celzijevih tijekom toplinskog vala u kolovozu, drugog koji su njegovi građani pretrpjeli ove godine | Annie Sakkab/Bloomberg

Visoke temperature i nedostatak kiše doveli su do razorne sezone šumskih požara na mnogim mjestima, ali nigdje toliko kao u Kanadi. Zemlja je doživjela najtežu sezonu požara u povijesti. Ukupno je izgorjelo 18,5 milijuna hektara, što je područje dvostruko veće od Portugala. Posljedice su se proširile daleko izvan granica zemlje, s toksičnim oblakom dima koji se spustio na istočnu obalu SAD-a i čak dosegnuo Europu. Požari su također doveli do golemog porasta emisija ugljika u Kanadi, pokazujući opasnu povratnu spregu šumskih požara koji pogoršavaju klimatske promjene, a koji zauzvrat pogoršavaju klimatske promjene.

Helikopter baca vodu na šumski požar Cameron Bluffs blizu Port Albernija, u Britanskoj Kolumbiji, u Kanadi | James MacDonald/Bloomberg

Suše su imale neke od najdalekosežnijih posljedica u 2023. godini. Sjeverozapadna Afrika, dijelovi Iberijskog poluotoka, središnja i jugozapadna Azija, Južna Amerika i dijelovi SAD-a su doživjeli neuobičajeno niske razine oborina, što je dovelo do velikih gubitaka u poljoprivredi i restrikcija vode za stanovništvo.

Na Rogu Afrike, pet uzastopnih sezona suše smanjile su sposobnost tla da upije vodu. Kada su ranije ove godine pale obilne kiše, stočari i poljoprivrednici pretrpjeli su gubitke, a mnogi su bili prisiljeni na preseljenje. Zbog poplava se do lipnja 2023. godine raselilo oko 1,4 milijuna ljudi, pridružujući se 2,7 milijuna ljudi raseljenih tijekom pet uzastopnih sezona suše.

"Ove godine su zajednice diljem svijeta bile pogođene požarima, poplavama i visokim temperaturama", rekao je Guterres. "Današnje izvješće pokazuje da smo u velikim problemima."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar