.webp){kind=icon}
Rekordne vrućine i suša koje prate europske poljoprivrednike, proizvođače električne energije i osiguravatelje najavljuju sve bržu promjenu klime na kontinentu, a znanstvenici upozoravaju da će zatvoreni krug vjerojatno od suša voditi k još višim temperaturama ove godine.
Najnovija klimatska procjena Europske unije (EU), koju je u četvrtak objavio program Copernicus za praćenje klimatskih promjena, pokazuje da EU troši milijarde eura kako bi se prilagodio i zaštitio od procesa smanjenja obradivih površina, razina vode te sve češćih šumskih požara.
Suho i vruće vrijeme znači slabiji urod, što povećava nesigurnost kad je riječ o hrani, a razine voda u rijekama postaju tako niske da onemogućuju prijevoz i prisiljavaju pogone za proizvodnju struje da se zaustave. Europska komisija razmatra načine kako očuvati sve manje izvore vode.
Čitaj više
Emisije CO₂ zbog proizvodnje struje iz fosilnih goriva možda prošle vrhunac
Mnoge zemlje su uslijed energetske krize shvatile da je nužno okrenuti se vlastitim obnovljivim izvorima.
12.04.2023
Europa je imala drugu najtopliju zimu od kada postoje mjerenja
Suši uvjeti od prosjeka zabilježeni u velikim dijelovima Zapadne i Jugoistočne Europe, kao i u europskom dijelu Rusije.
09.03.2023
Može li Svjetska banka u borbi protiv klimatskih promjena ispuniti financijski jaz?
Potrebno je naći način da se privatni kapital motivira za financiranje energetske tranzicije.
21.01.2023
Zbog suše pada proizvodnja maslinova ulja u Španjolskoj
Pad proizvodnje zadržat će visoke cijene jestivog ulja na svjetskim tržištima
02.08.2022
"Ulazimo u neispitano područje, gdje će naše dosadašnje iskustvo biti sve manje upotrebljivo u odnosu na protekla desetljeća", izjavio je direktor Copernicusa Carlo Buontempo.
Program Copernicus koristi mjerenja iz satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta za svoje mjesečne i sezonske prognoze. Najveći je svjetski isporučitelj klimatskih podataka i ima ključnu ulogu u nastojanju EU-a vrijednom 16 milijardi eura da se kroz precizne prognoze nosi s klimatskim promjenama.
No iako prognoze pomažu poljoprivrednicima da izaberu kulture koje bolje podnose sušu ili inženjerima da bolje planiraju navodnjavanje, ekonomska šteta klimatskih promjena ipak je golema i samo prošle je godine globalno procijenjena na 270 milijardi dolara.
Već se sada na jugu Europe zbog manjka kiše uočavaju poteškoće.
"Već smo vidjeli izvješća o problemima s vodom u mediteranskim zemljama. Ako ne budemo imali značajne padaline u proljeće, vrlo je vjerojatno da će dostupnost vode biti ispod prosjeka", upozorava Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa.
Prošle su godine europske rijeke šestu godinu za redom zabilježile niže vodostaje od prosječnih. Veličina problema s riječnim transportom vidi se u tome što taj oblik transporta doprinosi gospodarstvu EU-a s oko 80 milijardi eura.
Stanje u europskim rijekama u kolovozu prošle godine
Suha korita prisilila su hidroelektrane i nuklearne centrale da ograniče proizvodnju struje, što diže cijene.
"U ovom trenutku doista moramo vidjeti kako primijeniti politike prilagodbe", navodi Mauro Facchini koji za Europsku komisiju nadzire provođenje programa Copernicus.
Južna Europa do 2050. može izgubiti znatna područja obradivog zemljišta, navodi se u studiji koja će službeno biti predstavljena idući tjedan.
"Samo prije nekoliko godina ne bih mogao ni zamisliti da će voda biti problem u Europi, posebice u Njemačkoj ili Austriji", kaže Torsten Mayer-Guerr, austrijski istraživač koji se bavi zalihama vode na Zemlji.
Podaci pokazuju da bi nedostatak vode mogao postati novo normalno, i to ne samo zbog manje kiše, već i zbog smanjenja snježnog pokrivača u Alpama i nestajanja ledenjaka.
S druge strane, raste vjerojatnost šumskih požara koji su u Europi prošle godine poharali područje veličine tri Luksemburga.
"Imamo zatvoreni krug. Suhi uvjeti dalje pridonose ekstremno visokim temperaturama i pospješuju izbijanje šumskih požara", ističe Buontempo.
Copernicus, Europska svemirska agencija i NASA razvijaju misije kako bi još bolje razumjeli vodeni ciklus na Zemlji, pa planiraju lansirati satelite 500 kilometara u orbitu za proučavanje minimalnih promjena u zalihama vode.
"Dostupnost podataka u gotovo realnom vremenu važna je za donošenje odluka", kaže Burgess te dodaje da se proizvođači hrane i energije te osiguravateljske tvrtke već oslanjaju na podatke iz programa Copernicus.
Pozitivan je podatak da je prošle godine zbog jakog sunčevog zračenja proizvodnja struje u solarnim elektranama bila iznad prosjeka. Jedan dobar put za budućnost bio bi instaliranje puno više energetskih pogona koji ne stvaraju stakleničke plinove.
