.webp){kind=icon}
Globalne emisije ugljičnog dioksida (CO₂) povezane s proizvodnjom električne energije možda su prošle godine dosegle vrhunac i sada slijedi pad kako vjetar i sunčeva energija sve više zamjenjuju fosilna goriva.
Smanjenje emisija CO₂ u tom području jedna je od ključnih sastavnica borbe protiv globalnog zatopljenja. Prema istraživačima energetskog think-tanka Ember sa sjedištem u Velikoj Britaniji, emisije bi ove godine trebale lagano pasti i taj bi se trend u nadolazećim godinama trebao povećavati.
"Riječ je o početku kraja fosilne ere", optimistično izjavljuje analitičarka Embera Malgorzata Wiatros-Motyka.
Porast izgradnje solarnih elektrana i pogona na vjetar u proteklim godinama nije uspijevao bitno smanjiti potražnju za korištenjem fosilnih goriva, no prošle godine upravo su obnovljivi izvori pomogli zadovoljavanju velike količine potreba, premda je također činjenica da je 2022. obilježila i rekordnu uporabu ugljena u proizvodnji struje.
Ipak, prošlogodišnja energetska kriza pomogla je da mnoge zemlje shvate potrebu za fokusiranjem na lokalne obnovljive izvore.
Obnovljivi izvori počinju istiskivati fosilna goriva
Ember procjenjuje da će ove godine proizvodnja temeljena na vjetru i suncu rasti, dok će ona iz fosilnih goriva lagano pasti te će se to nastaviti u idućih par godina.
Obnovljivi izvori ove godine dobivaju dodatnu pomoć od oporavka proizvodnje iz nuklearnih elektrana i hidrocentrala koje su bile pogođene popravcima, odnosno sušom tijekom 2022.
Koliko je zadaća ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 stupanj Celzijev do kraja stoljeća teška pokazuje podatak da čak i ako uporaba fosilnih goriva u idućim godinama padne, još će uvijek ti izvori u 2026. proizvoditi tri posto više električne energije no što su proizvodili 2016. godine, kada je na snagu stupio Pariški sporazum o klimi.
