Krk čvrsto kroči k energetskoj samodostatnosti kroz sunce, vjetar i biomasu

Ambiciozni planovi su u optjecaju za otok Krk do kraja ovoga desetljeća koji bi trebali u cijelosti promijeniti njegovu prometnu i energetsku vizuru.

O novome krčkom mostu već smo pisali, a sada čekamo da Hrvatske autoceste izaberu najboljeg ponuđača za idejni projekt.

No, ono što Krk može učiniti jednim od uzora za Europu i Mediteran, poglavito u vrijeme kada su svima puna usta zelene tranzicije, je njegova energetska samodostatnost na kojoj se već radi neko vrijeme, no kako domaća regulativa i investicijsko ozračje gotovo u pravilu rade protiv napretka i razvoja ni aktivistima s Krka nije bilo lako nositi se s administracijom i inertnim sustavom.

"Dugo je vremena bio prisutan otpor u službenim krugovima solarizaciji Hrvatske, a kada je u zadnje vrijeme taj otpor konačno popustio otvorio se prostor da radimo na četiri pravca u cilju postizanja energetske samodostatnosti", pojašnjava aktivist Vjeran Piršić iz Energetske zadruge Krk, poznatom i po radu u udruzi Eko Kvarner koja se već više od dva desetljeća suprotstavlja projektima koje smatra opasnim za okoliš kao što su bili naftovod Družba Adrija ili istraživanje i eksploatacija nafte u Jadranskom moru.

Koliko je zadaća postizanja energetske samodostatnosti izazovna može se ilustrirati brojem ljudi. Naime, na otoku živi oko 20 tisuća ljudi, no ta se brojka ljeti popne na 120 tisuća, a kada se računaju dnevni turisti u jednom danu na otoku može se naći i 150 tisuća ljudi.

Cilj aktivnosti na energetskoj samodostatnosti je i smanjiti potrošnju energije za 30 posto te imati 50 posto jeftiniju energiju što, ne treba ni posebno isticati, otok može učiniti gospodarski još zanimljivijim.

U konačnici, no do toga će se ići postupno, energetski miks bi se bazirao 60 posto na solarnoj energiji, 30 posto na vjetru i 10 posto na biomasi.

Vjeran Piršić | Eko Kvarner

Krenimo od sunca.

"Praktično stalno se mogu vidjeti kako niču nove fotonaponske elektrane na krovovima krčkih kuća. Rade se male solarne elektrane najčešće snage oko 10 kilovata za potrebe obiteljskih kuća, ali i manjih gospodarskih i javnih objekata kao što je stanica za tehnički pregled, reciklažno dvorište, gimnazija i slično. Primjerice, općina Omišalj je sada možda i najpovoljnije mjesto u Europskoj uniji za instaliranje solarnih elektrana", kaže Piršić.

Kako navodi, jedna solarna elektrana koja ima tržišnu vrijednost 13 tisuća eura može se instalirati za oko tri tisuće eura. Naime, općina Omišalj plaća izradu projekta, ako se prođe na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobije se 50 posto novaca, država je takve projekte oslobodila PDV-a, a Omišalj još refundira dvije tisuće eura. Investicija se tako isplati u manje od dvije godine.

Osim toga, instaliranje je olakšano i time što na Krku postoje dvije tvrtke koje se time bavi i povezane su s jedinim hrvatskim proizvođačem solarnih panela Solvisom iz Varaždina.

Solvis

"Na Krku fotonaponske elektrane na krovovima kuća praktično postaju standard", kaže Piršić.

Drugi pravac djelovanja je izgradnja velikih solarnih elektrana sa snagom od pet do 50 megavata.

"Projekti se razvijaju, ne mogu otkrivati previše detalje zbog dogovora s investitorima, no projekata je pet i trebali bi biti gotovi do 2030. godine. Također radimo na izgradnji baterijskih spremnika. To sve čini kičmu energetske opskrbe otoka", ističe Piršić.

Nadalje, do kraja idućeg mjeseca bi trebao biti predstavljen projekt pametne mreže koju se na otoku razvija kako bi se što učinkovitije moglo upravljati energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora.

Na Krku su fotonaponske elektrane na krovovima kuća praktično standard | Depositphotos

Po riječima Piršića, imati pametnu mrežu s takvom energetskom infrastrukturom je iznimno važno.

"Naša je poruka onima koji žele raditi na energetskoj samodostatnosti da je razmišljati o pametnoj mreži jednom kad ste već izgradili proizvodne pogone prekasno. To treba činiti odmah i paralelno. U pilot projekt pametne mreže uvodimo blockchain tehnologiju tako da se za svaki kilovat-sat zna tko ga je proizveo, tko pohranio i tko potrošio te kada. Razvijamo vlastito softversko rješenje za mrežu i volio bih da završimo probnu fazu do kraja iduće godine", kaže Piršić.

Riječ je o tome da je potrebno barem dva ljeta testirati funkcioniranje pametne mreže upravljanjem sustavom od oko 200 fotonaponskih elektrana, i to tijekom ljeta, da se vidi kako sve funkcionira.

U svakom slučaju, to bi bio prvi slučaj da je netko u Hrvatskoj razvio takav projekt.

Još jedna dodatna stvar u tom trećem pravcu djelovanja je i uvođenje dizalica topline koje bitno povećavaju energetsku učinkovitost, odnosno smanjuju potrošnju energije. Naime, na otoku se krenulo i s distribucijom te tehnologije.

Otok Krk | Turistička zajednica otoka Krka

Konačno, četvrti aspekt djelovanja na samodostatnosti bit će energetske zajednice koje, kako znamo, još nisu zaživjele u Hrvatskoj, također zbog sporosti administracije i neadekvatnosti regulative.

"One su za nas na Krku fundamentalne. Recimo, škola kada ne radi ljeti proizvodi struju i daje je hotelu, a hotel to zimi može vraćati školi. Jako nas pogađa što su energetske zajednice u Hrvatskoj dosad bile onemogućene. Pritišćemo s partnerima koliko možemo da se razvoj ubrza i čim se zakonski okvir popravi i posloži krenut ćemo u osnivanje", najavljuje Piršić.

On vjeruje da bi Krk i prije 2030. mogao početi proizvoditi dovoljno energije za svoje potrebe, a višak bi se mogao odaslati na kopno ili na susjedne otoke Cres, Lošinj ili Rab.

Trenutačno Krk godišnje troši 112 gigavatsati (GWh) električne energije, a zbog povećane energetske učinkovitosti, čemu pridonosi i poboljšanje energetske efikasnosti u zgradarstvu, to bi moglo pasti na ispod 100 GWh.

Bloomberg

U konačnici je cilj proizvodnja 150 GWh električne energije godišnje.

Čitava energetska tranzicija otoka, ne računaju li se baterijski spremnici, podrazumijeva ulaganja od oko 70 milijuna eura, iznosi Piršić.

Što se vjetra tiče, on će na red doći nešto kasnije jer otočani preferiraju da vjetroelektrana bude u vlasništvu otočke zajednice.

"Želimo najprije postati dovoljno financijski jaki kako bi vjetroelektrana, za koju se već otprilike zna lokacija, mogla biti u vlasništvu lokalnih energetskih tvrtki", kaže Piršić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar