Kako riješiti svjetsku energetsku krizu? Diversifikacijom

Prvo pravilo financijskog upravljanja isto je kao izreka koju učimo djecu: "Ne stavljajte sva jaja u istu košaru." Diversificirani portfelj osnova je investiranja, a svijet sada snosi posljedice ignoriranja tog pravila.

Rat s Iranom pokazao je koliko je naša prevelika ovisnost o nafti i plinu štetna, i ekonomski i vojno. Blokiranje prolaza ovih fosilnih goriva kroz uski plovni put, Hormuški tjesnac, omogućilo je državi sponzoru terorizma da nanese ozbiljnu štetu nacionalnim gospodarstvima i osobnim proračunima. Ljudi plaćaju više za punjenje spremnika gorivom, održavanje rasvjete i poslovanje svojih kompanija.

Tijekom većeg dijela moderne povijesti, ovisnost svijeta o fosilnim gorivima bila je potpuno razumljiva jer su ona bila nezamjenjiva. Ugljen i nafta pokrenuli su industrijsku revoluciju i suvremeni prosperitet koji je ona stvorila, donoseći rekordne skokove životnog standarda. Kako bi ostvarile te koristi, vlade su uglavnom prihvaćale strašne zdravstvene troškove spaljivanja fosilnih goriva. U praktičnom smislu, nismo imali ekonomskog izbora.

Danas ga imamo.

Zahvaljujući velikom napretku solarne tehnologije i tehnologije energije vjetra, čista energija sada proizvodi električnu energiju jeftinije od fosilnih goriva u praktički svakom dijelu svijeta. Osim toga, brz napredak u tehnologiji baterija omogućuje primjenu čiste energije čak i kada sunce ne sjaji i vjetar ne puše.

Kao rezultat toga, vjetar i sunce sada proizvode oko 14 posto električne energije u svijetu, u odnosu na manje od jedan posto na prijelazu stoljeća, a taj udio nastavlja rasti. Prošle godine, čista energija činila je 90 posto svih novih kapaciteta za proizvodnju električne energije dodanih globalnoj mreži, uključujući i SAD, unatoč saveznim politikama osmišljenima da podrže fosilna goriva i blokiraju čistu energiju.

Zapravo, samo prošlog mjeseca SAD je dosegnuo povijesnu prekretnicu: prvi put je solarna energija osigurala više električne energije u SAD-u (12,8 posto) nego ugljen (12,2 posto).

Unatoč zastojima u Washingtonu i drugim svjetskim prijestolnicama, diversifikacija izvora energije se događa, ali presporo. Šokovi u opskrbi naftom i plinom i dalje izazivaju velike ekonomske poremećaje. Onečišćenje zraka i dalje ubija osam milijuna ljudi svake godine, a još milijune razbolijeva. A klimatske promjene uzrokovane emisijama fosilnih goriva postupno postaju opasnije i razornije. Ako u to ne vjerujete, samo pogledajte vijesti.

U SAD-u je megasuša koja pogađa zapadne savezne države tijekom proteklih četvrt stoljeća – najgora suša u posljednjih 1200 godina – posljedica emisija stakleničkih plinova, utvrdili su znanstvenici. A ova je godina bila posebno loša, ugrožavajući izvore prihoda. Nijedno područje nije imuno na razorne posljedice klimatskih promjena, bilo da su to planine ili ravnice, obale ili pustinje, mali ili veliki gradovi. Oluje, poplave, požari i toplinski valovi postaju sve smrtonosniji i skuplji.

Dobra je vijest da se možemo bolje zaštititi od tih šteta uklanjanjem prepreka diversifikaciji. Na primjer, stvaranje javno-privatnih partnerstava može pomoći u smanjenju početnih troškova čiste energije. Ulaganje u moderne, bolje povezane mreže može pomoći u otklanjanju problema s nestalnošću opskrbe i dodatno smanjiti troškove za potrošače. Ukidanje politika i subvencija koje umjetno usmjeravaju tržišta prema fosilnim gorivima može staviti čistu energiju u ravnopravniji položaj.

Kako bi pomogao u ostvarivanju tih koristi, Bloomberg Philanthropies pokreće novu inicijativu za podršku industrijama čiste energije, usmjerenu na zemlje u razvoju gdje potrebe za energijom rastu najbrže. Onima koji sumnjaju da je uspjeh moguć: tijekom posljednjih 15 godina, više od 70 posto elektrana na ugljen u SAD-u je zatvoreno, planira zatvaranje ili je prešlo na čistu energiju, zajedno sa 60 posto europskih elektrana. Dvadeset i osam zemalja je ili već potpuno ukinulo upotrebu ugljena ili se obvezalo to učiniti. Ne tako davno, to bi bilo nezamislivo.

Brži razvoj jeftinijih i čistijih energetskih opcija pomoći će u unaprjeđenju zdravlja, izbjegavanju ratova, smanjenju računa za energiju, otvaranju dobro plaćenih radnih mjesta i zaštiti javnosti od bolnih ekonomskih šokova – uključujući inflaciju, gubitke radnih mjesta i zatvaranja tvornica koji prate periodične nestašice nafte još od naftnog embarga OPEC-a iz 1973. godine.

Energetska kriza izazvana ratom s Iranom trebala bi potaknuti države da diversificiraju svoje energetske portfelje većim brojem čistih alternativa, uključujući nuklearnu energiju. Londonski tjedan klimatske akcije, koji je upravo u tijeku, prilika je za izgradnju veće podrške i svijesti o ovom izazovu, kao i o koristima njegova rješavanja.

Odlučnim djelovanjem, ova bi se energetska kriza konačno mogla pokazati kao prilika da više naših jaja prebacimo u bolje, jeftinije, zdravije i sigurnije košare.