EU uvjerljivo vodi pred Kinom i SAD-om u fondovima zelene tranzicije

Tržište za investicijske fondove vezane uz brigu o okolišu relativno je malo u SAD-u u odnosu na Europu, pa čak i Kinu.

Podaci govore da su do kraja lipnja ove godine u SAD-u u takve fondove ušle 32 milijarde dolara, dok je u Europi ta brojka 447 milijardi, a u Kini 44 milijarde dolara, navodi američka tvrtka za financijske usluge Morningstar.

"Globalna slika pokazuje da SAD jasno zaostaje za najvećim tržištima", kaže direktorica istraživanja održivosti u Morningstaru Hortense Bioy.

U ovome trenutku u SAD-u ima tek šest posto sveukupne imovine u posjedu fondova vezanih za klimatska pitanja. Veliki je razlog tomu što većina novca u tom području odlazi prema tvrtkama koje ulažu u energiju sunca i vjetra, a taj dio dioničkog tržišta u SAD-u je prigušen u posljednje dvije godine rastućim kamatnim stopama, smatra Bioy.

Kao suprotnost, europski su fondovi brzo našli investitore, naročito oni koji udio koncentriraju u tvrtkama koje u obzir uzimaju klimatsku krizu u svojim poslovnim strategijama i bolje se pripremaju za prijelaz prema niskougljičnom gospodarstvu.

Istodobno, u Europi važnu ulogu u širenju okolišno prijateljskih fondova imala je i regulativa nakon što su prije dvije godine postavljeni konkretni ciljevi u skladu s onima Pariškog klimatskog dogovora.

Mjerila su postavljena tako da u obzir uzmu ublažavanje klimatskih rizika i omoguće investicijske opcije postavljanjem godišnjeg cilja dekarbonizacije od najmanje sedam posto. To je u skladu s ciljem dogovorenim u Parizu o smanjenju globalnog zagrijavanja.

Vrijednost imovine fondova posvećenih zelenoj tranziciji

Što se Kine tiče, tamošnje obvezivanje da se vrhunac emisija ugljičnih plinova dosegne do 2030. godine i onda postigne ugljična neutralnost do 2060. godine, desetljeće kasnije no što to kani postići Europska unija, povećalo je interes za tu vrstu imovine. Na temelju takvih ciljeva, u Kini je došlo do brojnih fiskalnih poticaja na provincijskoj i općinskoj razini, uključivo novčane nagrade za tvrtke koje ostvare ciljeve smanjenja ugljičnih emisija te subvencije za istraživanje i razvoj projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, ističe Morningstar.

Kineske tvrtke imaju i koristi od dominacije tamošnjeg dobavnog lanca u sektoru obnovljive energije, kako u infrastrukturi tako i u materijalima, što uključuje solarne panele, vjetroturbine i baterije za električna vozila.

"Zaključak je da SAD ima još puno posla kako bi smanjio zaostatak", napominje Bioy.