.webp){kind=icon}
Hrvatska je postala vrlo privlačna ulagačka destinacija za Slovenske kompanije koje investiraju u obnovljive izvore, a privlači ih stabilna zakonska regulativa. S druge strane, upravo promjena regulatornog okvira u sklopu Vladine porezne reforme brine domaće računovođe i poduzetnike.
Ništa zato ne brine naše sugrađane koji su na Crni petak potrošili 17,2 posto više nego lani i tako debelo nadmašili sve šoping prognoze.
Slovenske tvrtke radije ulažu u obnovljivu energiju u Hrvatskoj nego kod kuće
Slovenski investitori sve više prepoznaju Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije. Dok se situacija na domaćem tržištu suočava s izazovima, slovenske tvrtke poput Petrola i Interenerga u Hrvatskoj prepoznaju stabilne zakonske okvire kao ključni faktor za uspješno ulaganje u obnovljive izvore energije.
U današnjem poslovnom okruženju, primjetan je snažan trend među brojnim kompanijama koje teže investiranju u obnovljive izvore energije. Prepoznajući važnost održivosti, mnoge tvrtke svoje strategije preusmjeravaju prema ekološki prihvatljivijim opcijama, a obnovljivi izvori energije postaju ključna komponenta tih inicijativa. Investiranje u solarne elektrane, vjetroelektrane i druge obnovljive projekte ne samo da pridonosi smanjenju ugljičnog otiska, već često pruža i dugoročne ekonomske prednosti.
Na Crni petak potrošnja skočila za 17,2 posto
Potrošnja za ovogodišnji Crni petak premašila je očekivanja skokom od 17,2 posto u odnosu na lani, na 76,7 milijuna eura, pokazali su podaci Porezne uprave.
Zanimljivo je da je pritom broj izdanih računa tek blago rastao, za 0,9 posto, na nešto više od četiri milijuna.
Kako se popusti protežu na cijeli tjedan, Porezna uprava je objavila i podatke za razdoblje od 20. do 26. studenoga ove godine, koji pokazuju još veći rast potrošnje od 18,1 posto. Konkretno, u tom razdoblju izdano je 22,93 milijuna računa, čija je vrijednost dosegnula 393,5 milijuna eura, dok je u razdoblju od 21. do 27. studenoga lani bilo izdano 22,88 milijuna računa, ukupne vrijednosti 333 milijuna eura.
Porezna reforma u Hrvatskoj brine računovođe i poduzetnike
U sklopu posljednje porezne reforme, Vlada je izmijenila niz zakona s područja poreza, a ti zakoni uskoro stupaju na snagu. Među spomenutim izmjenama nalazi se i promjena u Zakonu o doprinosima, koji uključuje olakšice pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup. Iz Glasa poduzetnika ističu da glavni problem proizlazi iz Vladinih olakšica na mirovinski doprinos.
Naime, njihov iznos ovisi o visini bruto plaće, no utvrditi taj iznos izazovno je kada zaposlenici u istom mjesecu rade za više od jednog poslodavca. Iz Udruge kažu da nedostatak preciznih podataka o bruto plaći kod svakog poslodavca stavlja računovođe u nezavidan položaj. Bez točnih informacija, računovođe ne mogu precizno izračunati plaću niti informirati klijenta o očekivanom iznosu primanja.
Tržište kompenzacija sve problematičnije za postizanje ugljične neutralnosti
Ugljične kompenzacije su nekada izgledale predodređene za nezaustavljiv rast. Analitičari su predviđali da će ugljični krediti, kojima je cilj bio uklanjanje emisija, biti vrijedni stotine milijardi dolara. No, tvrtke postaju sve suzdržanije prema tom tržištu koje doživljava sve više kritika od znanstvenika i stručnjaka.
Prošle su godine prvi put pale količine ugljičnih kredita koje su kupile banke, zrakoplovne tvrtke, industrijski divovi i druge tvrtke, otkriva Bloomberg u analizi koja pokriva više od 260 tisuća transakcija od 2010. godine.
U 2022. je potražnja pala za 17 posto u odnosu na 2021. godinu.
Slijedi…
Državni zavod za statistiku donosi prvu procjena tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje 2023., kao i podatke o prosječnim mjesečnim neto i bruto plaćama zaposlenih po županijama u ovoj godini. Također će objaviti indeks prometa industrije u 2023.
Od važnijih događanja, u Zagrebu počinje konferencija HUP-ICT-a Digitalna (R)evolucija, a zadnji je dan i HOK-ov Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika u Termama Tuhelj.
Na međunarodnoj sceni, sastaju se ministri vanjskih poslova država NATO-a u Bruxellesu, dok u Parizu počinje konferencija OECD-a.
