.webp){kind=icon}
Mada najnoviji podaci o ekonomskim pokazateljima samo potvrđuju da je europsko, a i globalno, gospodarstvo daleko od svojih najboljih dana, stanje na jugoistoku Europe nije baš tako tmurno, zaključuje analitički tim Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi. Oni prognoziraju da će zemlje Adria regije ove godine ostvarivati godišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) između 1,2 i 2,8 posto. O globalnoj ekonomiji se raspravljalo i tijekom vikenda na sastanku grupe G20 u Indiji, a jedna od tema o kojoj su raspravljali čelnici dvadeset najrazvijenijih zemalja bila je i klima.
Nije potrebno podsjećati na vruće ljeto, a najnovija potvrda o sve ekstremnijim vremenskim prilikama došla je iz američkog grada Phoenixa koji je tijekom vikenda oborio neslavni rekord u broju dana u kojem je najviša temperatura prešla 110°F odnosno 43,3°C. U subotu se to desilo 54. puta ove godine. Prirodne nepogode nastavile su svoj niz ekstremnih vrućina, oluja i poplava sa snažnim potresom koji je u petak pogodio središnji Maroko i u kojem je, prema dosad objavljenim informacijama, smrtno stradalo barem dvije tisuće ljudi. Valja se nadati da će spasilačke službe idućih dana uspjeti doprijeti do što više preživjelih u ruševinama.
Ovaj tjedan trebao bi donijeti i novu odluku o monetarnoj politici u eurozoni, a saznat ćemo i službene podatke o kretanju inflacije u Hrvatskoj te Sjedinjenim Američkim Državama.
Na istoku nešto novo?
Europski statističari prošlog su tjedna objavili podatke koji nisu previše iznenadili tržište o tome da je ekonomija Europske unije u drugom tromjesečju stagnirala u odnosu na prvo. Istovremeno, u usporedbi s lanjskim drugim kvartalom ove je godine BDP u EU bio tek 0,4 posto viši. Brojke su to koje potvrđuju anemiju europskog gospodarstva, no analitički tim Bloobmerg Adrije ističe da situacija na jugoistoku nije uobičajeno distopijska već se, začuđujuće, očekuju bolji ekonomski rezultati nego na sjeveru i zapadu.
"Ukratko, recesija u inozemstvu ne znači i lokalnu recesiju", ističe se u najnovijoj makroekonomskoj analizi, a svoju procjenu naš analitički tim temelji na čvrstim domaćim fundamentima potrošnje, što kompenzira pogoršano stanje vezano za inozemnu potražnju. Istina je da su zemlje u Adria regiji snažno izvozno-uvozno vezane za Njemačku, no u njima su stope nezaposlenosti rekordno niske, odnosno rastu zaposlenost, plaće i investicije.
Za ovu godinu najveća stopa rasta u Adrija regiji predviđa se za Bosnu i Hercegovinu, i to od 2,8 posto, nakon čega slijedi Srbija s 2,4 posto. Za Sjevernu Makedoniju brojka je 1,9 posto, a prognoze za Hrvatsku i Sloveniju govore o rastu od 1,7, odnosno 1,2 posto.
Prakash Singh/Bloomberg
Politički kompromis G20
Ekonomija je bila i jedna od glavnih tema na sastanku zemalja članica grupe G20. Predstavnici dvadeset najrazvijenijih zemalja okupili su se tijekom vikenda u Indiji, a uz ekonomiju razgovarali su i o ruskom ratu protiv Ukrajine, kao i klimatskim prilikama te digitalnoj tranziciji.
Konačna politička poruka bila je kompromis u kojem se osudilo korištenje sile za osvajanje teritorija, no u izjavi nigdje nije izravno spomenuta Rusija što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov – na sastanku prisutan umjesto Vladimira Putina – ocijenio "uspjehom". Čelnici se nisu uspjeli dogovoriti niti oko postepenog prestanka korištenja fosilnih goriva, usprkos tome što će 2023. vjerojatno biti najtoplija godina u ljudskoj povijesti i usprkos brojnim upozorenjima kako je raskidanje s fosilnim gorivima nužno za dosezanje neto ravnoteže u emisiji stakleničkih plinova.
Potres u Maroku
U noći s petka na subotu snažan potres magnitude 6,8 pogodio je središnji Maroko. Prema dosadašnjim informacijama smrtno je stradalo više od dvije tisuće ljudi, a još je i više ozlijeđenih. Spasilačke službe sada vode bitku s vremenom kako bi u ruševinama pokušali pronaći preživjele.
Epicentar potresa bio je u planinskom masivu Atlas, sedamdesetak kilometara jugozapadno od Marakeša, grada s oko milijun stanovnika. Ovako snažan potres nije uobičajen za tu regiju i najjači je barem od 1900. godine. Zasad nema informacija o eventualno stradalim hrvatskim državljanima.
Živahno na burzi
Početak novog tjedna otkrit će u kojem će smjeru krenuti trgovanje na Zagrebačkoj burzi nakon živahnog prošlog tjedna. Svakog dana prošlog tjedna redovni promet dionicama prelazio je milijun eura, a najviši je bio u petak kad se činilo da investitori unovčavaju zaradu ostvarenu na rastu cijena prethodnih dana.
Dario Grzelj/Hina
Samo u srijedu i četvrtak indeks Crobex je porastao 1,2 posto, da bi u petak skliznuo za 0,4 posto. Najviše interesa među ulagačima prošlog su tjedna izazvale dionice Končara, Podravke, Valamar rivijere i Spana.
Nove brojke i strategije
Ponedjeljak donosi i predstavljanje nacrta Strategije biogospodarstva do 2035. godine, kao i objavu najnovijih podataka o prometu u domaćim zračnim lukama za razdoblje do kraja srpnja. Državni zavod za statistiku će objaviti i podatke o kretanju cijena građevnog materijala u kolovozu.
Do kraja tjedna se još mogu očekivati i službene brojke o kretanju inflacije u kolovozu. Prema preliminarnim podacima objavljenim prije desetak dana stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena je u kolovozu porasla na 7,8 posto s razine od 7,3 posto u srpnju. Među najvažnijim događajima tjedna svakako će biti sastanak Upravnog vijeća Europske središnje banke koje odlučuje o razini referentnih kamatnih stopa, a iščekuje se i objava stope inflacije u SAD-u.
