.webp){kind=icon}
Dok se u Hrvatskoj nastavljaju postizborna politička previranja diljem svijeta se u ponedjeljak obilježava Dan planeta Zemlje posvećen zaštiti okoliša. Analitičari Bloomberg Adrije poručuju kako ulaganje u obnovljive izvore energije tvrtkama može itekako biti isplativo.
S druge strane, kupnja dvorca ili kurije u Hrvatskoj, koliko god to možda glamurozno zvučalo, daleko je od isplativoga. Predomisli li se netko zbog toga i odluči barem posjetiti neke od najpoznatijih dvoraca u svijetu, mora računati s time da bi ljetos mogao imati izazovno putovanje avionom zbog nedostatka osoblja na aerodromima, mada u određenim okolnostima ima pravo i na novčanu naknadu u slučaju kašnjenja ili otkazivanja leta.
Izbori i pregovori
Za usijani kraj proteklog tjedna u domaćem političkom životu pobrinuo se Ustavni sud. U petak su objavili upozorenje kako predsjednik Zoran Milanović ne može biti niti mandatar ni premijer nakon provedenih parlamentarnih izbora. Kritike na zaključak Suda bile su oštre i brze. Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Peđa Grbin rekao je kako zaključak suda ide "u smjeru diktature i samovlade", a predsjednik RH Zoran Milanović kazao je kako se zaključkom Ustavnog suda priprema državni udar.
Tijekom vikenda nastavljene su špekulacije o mogućem budućem izgledu parlamentarne većine i/ili vlade koja bi mogla proizaći iz nje. Nastavljaju se pregovori između potencijalnih partnera, a u ponedjeljak se očekuje i sjednica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke koja je osvojila najveći broj pojedinačnih mandata na izborima, kao i sjednica Nacionalnog odbora te stranke.
U međuvremenu, dok se politička borba kod nas zahuktava, tijekom vikenda je u globalnoj geopolitici srećom ipak došlo do smirivanja. Mada je situacija i dalje vrlo daleko od poželjnog mira, dodatna eskalacija u odnosima između Izraela i Irana do koje je došlo nakon međusobnih napada ipak je, barem zasad, zaustavljena.
OIEH
Zemlja i okoliš
A dok se (geo)političke igre nastavljaju, u ponedjeljak se u svijetu obilježava Dan planeta Zemlje. Naš analitički tim piše kako su obnovljivi izvori energije u posljednjih deset godina zabilježili drastičan rast u Adria regiji. U 2023. godini kapaciteti su dosegli 2,3 gigavata za solarnu energiju i 1,9 gigavata za energiju vjetra, što je 687, odnosno 455 posto više nego prije 10 godina.
Adria regija ima velike potencijale za razvoj OIE-ova, no unatoč drastičnom porastu u posljednjih 10 godina, oni su još uvijek nedovoljno iskorišteni. No financijski rezultati tvrtki koje su se odvažile ulagati u OIE-ove u regiji pokazuju da im je taj posao i isplativ, zaključuje se u analizi.
Dvorci i troškovi
Ako je već ulaganje u obnovljive izvore energije financijski isplativo, kupnja neobnovljivog dvorca u Hrvatskoj je upravo suprotno od toga. Dvorci ili kurije, koliko god možda glamurozno mogla zvučati šansa za život u njima, nisu baš tražena roba iako ih se može kupiti i za iznose niže od cijene nekih luksuznih stanova u Zagrebu.
U Hrvatskom zagorju prodaje se dvorac Mali Tabor u blizini Huma na Sutli po cijeni od 570 tisuća eura. Ima deset soba, a u cijenu ulazi i 50,6 tisuća četvornih metara okućnice, stoji na stranici na Njuškalu. No to je tek početni trošak i početak paradoksa koji nije lako riješiti. Nužna obnova i zahtjevi konzervatora poprilično dižu cijenu cijele avanture, pa takve nekretnine ostaju bez kupaca i nastavljaju propadati.
Croatia Airlines
Aerodromi i osoblje
Dvorci su ponekad pravi mamac za turiste, a pred početak glavne turističke sezone dobro se pripremiti s izazovima odlaska na putovanje. Mada situacija u zračnom prometu nije tako složena kao što je bila prije dvije godine kad je nakon pandemije naglo porasla potražnja zbog čega su nastale gužve na aerodromima, nedostatak osoblja i dalje je bolna točka zračnih luka. Iz Croatia Airlinesa ističu da manjak radnika izaziva probleme u protoku putnika i prtljage, što dovodi do kašnjenja letova.
Dođe li do kašnjenja ili otkazivanja leta, ovisno o situaciji, putnici ponekad imaju pravo na naknadu. Kasne li putnici tri sata i više u dolasku na destinaciju imaju pravo na odštetu koja se određuje ovisno o dužini leta sukladno propisima Europske unije. Tako za letove od 1500 kilometara ili kraće naknada iznosi 250 eura, za one koji su od 1500 do 3500 kilometara iznosi 400 eura, dok naknada za duže letove iznosi 600 eura.
BDP i ESG
Prije nego što se poleti negdje nije loše biti dodatno informiran o stanju ekonomije. Državni zavod za statistiku (DZS) za ponedjeljak je najavio objavu revidiranih podataka o kretanju bruto domaćeg proizvoda za 2023. godinu. Uz to, priopćit će i kako se kretala građevinska industrija u veljači. Europski statističari će izvijestiti o kretanju državnih dugova i deficita u četvrtom lanjskom kvartalu.
Hrvatska udruga banaka i Hrvatski registar obaveza po kreditima najavili su za ponedjeljak predstavljanje ESG platforme koja sadrži jedinstveni upitnik za prikupljanje i pružanje podataka o okolišnom, društvenom i korporativnom upravljanju.
