.webp){kind=icon}
Mada su posljedice pandemijske ekonomske krize do prošle godine već jenjale, prodaja vozila u Hrvatskoj u 2022. bila je nešto niža nego u 2021. godini. Interesantno, to se nije odrazilo na financijske rezultate domaćih zastupnika koji ove godine očekuju snažan rast. I dok oni računaju na dobru zaradu, dobrom plasmanu svojih obveznica poveselili su se u Gradu Zagrebu, odnosno Zagrebačkom holdingu koji je u srijedu svoje novo izdanje izlistao na Zagrebačkoj burzi.
Nešto dalje na sjeveru, u Europskom parlamentu, tek tijesna većina stajala je iza podrške kontroverznom Zakonu o obnovi prirode čijem se donošenju zajednički protive europski poljoprivrednici. S druge strane Atlantika za investitore koji se nadaju promjeni smjera monetarne politike došle su dobre vijesti o usporavanju inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prodaja manja, zarada ne trza
Podaci agencije Promocija Plus pokazuju da je prodaja automobila na domaćem trištu prošle godine pala za tri posto, no to se svejedno nije previše odrazilo na autozastupnike koji mahom bilježe solidne financijske rezultate. Pogled na cijene novih modela odmah otkriva u čemu je tajna pluseva na bilancama autodilera, a dobru prošlu godinu debelo bi trebala nadmašiti ova, u kojoj u prvih šest mjeseci bilježimo rast prodaje od čak 44 posto.
Za nešto mršavije lanjske brojke možemo prije svega okriviti zastoje u proizvodnji i isporuci automobila, pa će tako kupci koji su svoja vozila platili u 2022. isporuku vjerojatno dočekali tek ove godine. Što se marki vozila tiče, na čelu ljestvice ostao je Volkswagen (VW) koji je u 2022. držao 12 posto domaćeg tržišta, slijedi ga Škoda s 10,2 posto, Kia sa 7,7 posto, a u prvih deset brendova bili su još i Opel, Dacia, Toyota, Renault, Hyundai, Suzuki i Peugeot.
Potpisivanje ugovora o uvrštenju nove obveznice na burzu | Tatjana Miščančuk/Hina
Obveznica na burzi
Nova obveznica Zagrebačkog holdinga uvrštena je u srijedu u kotaciju Zagrebačke burze. Izdanjem vrijednim 305 milijuna eura refinancira se stara obveznica emitirana 2016. godine s nominalom od 2,3 milijarde kuna koja na naplatu dospijeva 15. srpnja. Drugim riječima, obnavljaju se stari dugovi, tako da se Zagrepčani nemaju previše razloga nadati da će novo dugovanje značiti i neke nove projekte.
Među najvećim kupcima obveznice su dvije velike međunarodne institucije, EBRD i IFC, koje su kupile po 72,5 milijuna eura obveznica. U dobar dio ostatka izdanja uložile su domaće banke i mirovinski fondovi. Nominalni prinos od 4,94 posto bio je privlačan za investitore, komentirao je u srijedu analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković, a dobar posao napravio je i Zagrebački holding koji je profitirao i od visokog interesa za izdanje koje je premašilo 480 milijuna eura.
Kontroverzna obnova prirode
U Europskom parlamentu bilo je u srijedu prilično burno. Uz vrlo tijesnu većinu usvojen je Zakon o obnovi prirode, i to njegova ublažena verzija. Radi se o zakonu kojim se želi osigurati da svaka država odvoji točno određeni minimalni dio teritorija koji se neće iskorištavati ni na koji način i koji bi trebao osigurati povratak bioraznolikosti.
HPK
Zakonu su se usprotivile konzervativne, desničarske političke snage, ali i poljoprivrednici i ribari. Poljoprivredne skupine, među kojima se našla i naša poljoprivredna komora, smatraju da će se time smanjiti raspoloživost zemljišta za uzgoj i da će se otežati poljoprivredna proizvodnja.
Niža inflacija, viša neizvjesnost
Objava kretanja potrošačkih cijena u Sjedinjenim Američkim Državama u srijedu je podigla optimizam ulagača koji se nadaju zaokretu monetarne politike. Cijene su u lipnju porasle po najnižoj stopi još od ožujka 2021. godine.
Temeljna inflacija, za koju su ekonomisti predviđali da će u lipnju biti pet posto, bila je 4,8 posto. To je još uvijek iznad razine od dva posto kojoj teže Savezne rezerve.
I dok je najnovija objava optimizmom podigla dioničke indekse na burzama, investitori se ipak nalaze u nedoumici kakvi će biti idući potezi Feda. Posljednje vijesti s tržišta rada ukazuju na nastavak rasta plaća, a to bi inflaciju neko dulje razdoblje moglo održavati na višim razinama.
Sjednice i rasprave
U četvrtak se održava redovna sjednica Vlade RH, a saborski odbori za gospodarstvo te za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo će na zajedničkoj sjednici raspravljati o zapošljavanju strane radne snage. Odbor za gospodarstvo će kasnije samostalno raspravljati i o aferi kupnje i prodaje plina koja je otkrivena nedavno.
Hrvatska udruga poslodavaca najavila je okrugli stol pod nazivom "Ključni izazovi hrvatskog turizma", a poseban fokus u raspravi trebala bi imati struktura smještajnih kapaciteta.
