.webp){kind=icon}
Glavna vijest prošlog tjedna bio je nenajavljeni posjet američkog predsjednika Joea Bidena Kijevu, gdje je porazgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i njegovu imenjaku Putinu poslao poruku kako je Zapad jedinstven u podršci Ukrajincima.
Bidenov potez odmah je protumačen kao pokazivanje dominacije nad Putinom jer se američki predsjednik slobodno šetao po ulicama Kijeva, grada koji je ruski čelnik planirao osvojiti već u prvih par dana invazije. No očito se preračunao, a ono što je počelo kao kratkotrajna "specijalna operacija" pretvorilo se u višegodišnji rat iscrpljivanja koji Rusiji i njenu gospodarstvu naposljetku neće donijeti ništa dobrog.
Američki predsjednik Joe Biden / Bloomberg
"Ukrajina je i dalje tu. Demokracija je i dalje tu", poručio je Biden iz Kijeva.
A još je tu i otpornost europskog gospodarstva koje je opet iznenadilo pozitivnim pokazateljima. Čak 20 zemalja eurozone ostvarilo je porast poslovne aktivnosti najbržim tempom od svibnja 2022. godine, što daje nadu da bi ekonomija EU-a mogla izbjeći recesiju. U Bundesbanku ipak nisu tako optimistični i smatraju kako bi Njemačka još ove godine mogla ostvariti blagi pad BDP-a.
Takve vijesti izazivaju glavobolju čelnicima ECB-a koji će morati nastaviti dizati kamate kako bi ohladili europsku ekonomiju i posljedično suzbili inflaciju koja pokazuje znakove usporavanja, ali još uvijek sije kaos po cijelom svijetu.
Umjesto kaosa, na domaćem terenu se financijski red i disciplina uvodi tzv. narodnom obveznicom. Od srijede, 22. veljače, krenuo je upis obveznica koje su prvi put namijenjene građanima. Država jamči kamatu od 3,25 posto godišnje, minimalni ulog je 500 eura, a dospijeće 2025. godina. U javnom pozivu kao datum izdanja obveznice naveden je 8. ožujka, dok je očekivani datum uvrštenja obveznica na Službeno tržište Zagrebačke burze 9. ožujka 2023. godine.
S obzirom na mizerne kamatne stope na štednju, ovo je dobra prilika za sve koji imaju viška novca da ga oplode bez puno muke. Što ne kupe građani, sigurno će 3. ožujka razgrabiti institucionalni investitori.
Sigurno će se razgrabiti i oko devet milijuna eura potpora koje Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) nudi u sedmom krugu subvencioniranih kredita za mlade. Uvjeti su već dobro poznati, a mi smo provjerili što sve možete kupiti za maksimalni subvencionirani iznos, gledano po APN-ovu indeksu razvijenosti zemlje. Cijene drastično variraju, pa tako za 100 tisuća dobijete sobičak u Splitu ili pola sela u Slavoniji.
Uz APN-ove kredite, sve se glasnije spominje i sufinanciranje najma od Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade. Analitičari Bloomberg Adrije ističu kako će subvencioniranje najma zapravo ići u prilog održavanju visokih cijena nekretnina i predlažu cijeli niz mjera koje bi, prema njihovu mišljenju, puno bolje riješile problem stambenog zbrinjavanja mladih.
U četvrtak je izašao i drugi broj našeg Bloomberg Businessweeka u kojem možete pročitati kako su se s izazovima nosila stogodišnja poduzeća u Adria regiji, zašto tokenizacija sporo napreduje te kako na regionalne kupce utječu rekordne cijene nekretnina.
Već su tradicionalno na Zagrebačku burzu počeli kapati i godišnji poslovni rezultati velikih domaćih kompanija, a ako se po jutru dan poznaje, iza njih je dobra financijska godina. Ina je u 2022. ostvarila neto dobit od 250 milijuna eura, što je rast od čak 47 posto. Prihodi od prodaje su im također skočili, za 57 posto. Zahvaljujući visokim cijenama nafte, bilanci u konačnici nisu naštetili ni novi porezi ni afere.
Ipak, analitičari BBA-e očekuju da će zbog smirivanja cijena goriva i rasta troškova rada prihodi i profit Ine u 2023. biti na nešto nižoj razini.
Ericssonu Nikoli Tesli rasli su prihodi, ali je dobit pala. Za ovu godinu im naš analitički tim predviđa stagnaciju. Tu je i Hrvatski Telekom, koji prošlu godinu završio s tek blagim rastom prihoda i dobiti.
No, posao BBA-inih analitičara tu nije stao. Dapače, prošlog su tjedna također detaljno pretresli konkurentnost zemalja Adria regije, zaključivši kako smo bili konkurentniji prije deset godina nego danas, iako se naziru određeni pomaci nabolje. Ističu kako su kompanije u Adria regiji zadržale profitabilnost tako što su se oduprle povećanju plaća radnicima, a Hrvatskoj predviđaju stagnaciju na listama konkurentnosti.
Bloomberg Adria
Analizirali su i stanje e-trgovine u regiji koja, prema njihovim zaključcima, brzo raste, ali njezina profitabilnost ne prati taj tempo. U ovoj godini prognoziraju blagi pad sektora e-trgovine i poručuju da će profitabilnost rasti s promjenom poslovnog modela.
