.webp){kind=icon}
Najave Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade o subvenciji najma stanova za mlade ljude i obitelji s pravom je podigla dosta prašine u javnosti. Kako to obično biva s državnim uplitanjem na tržištem – i ovdje je put u pakao popločan dobrim namjerama, a ova prvoloptaška mjera "pomoći" mladima nije ništa drugo doli superhikovsko prelijevanje javnog novca u već dobro potkožene džepove vlasnika nekretnina i rentijera.
Analitičari Bloomberg Adrije ističu kako će subvencioniranje najma, baš poput APN-ovih kredita, zapravo ići u prilog održavanju visokih cijena nekretnina.
"Između redaka može se iščitati da se novim modelima poticaja ustvari prvenstveno želi očuvati vrijednosti nekretnina, i to nakon višegodišnjeg značajnog rasta cijena, a u godini u kojoj jačaju fundamentalni pritisci na korekciju vrijednosti različitih imovinskih klasa", smatra naš analitički tim.
Čitaj više
Ponudu stambenih nekretnina u Hrvatskoj treba povećati i učiniti ih dostupnima
Mnogima je prvi stan postao nedostižan, kaže Lana Mihaljinac Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.
21.02.2023
Investitore koči nedostatak kvadrata, a ne njihova cijena
Ogromna potražnja za skladištima glavni je razlog zašto se u ovom trenutku samo u Zagrebu gradi 200 tisuća m².
20.02.2023
Kreće novi krug subvencija APN-a
Objavljen poziv kreditnim institucijama za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih stambenih kredita.
16.02.2023
Ranilović: Traži se i 15 posto veća cijena nekretnina od realizirane
U zadnjem kvartalu 2022. vidimo usporavanje, na nekim rabljenim nekretninama cijene se ne mogu realizirati.
17.01.2023
Da se ne utopimo u moru onih koji samo kritiziraju, bez nuđenja rješenja, u nastavku donosimo konkretne mjere koje bi, prema mišljenju naših analitičara, bile pametnije rješenje za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih.
Prva mjera je uvođenje poreza na svaku dodatnu nekretninu kojom se ne rješava stambeno pitanje, uz progresivne porezne stope po broju nekretnina. Potom bi se trebalo fokusirati na regulaciju ugovora o najmu, kojom se izbjegava neprijavljeni, a porezno rasterećuje dugoročni najam.
Dodatni izvor prihoda
Što se kratkoročnog najma tiče, naš analitički tim smatra kako bi se trebao destimulirati poreznim opterećenjem po višim stopama, s krajnjim ciljem da se iznajmljivanjem zaista počnu baviti pravna tijela kojima je to djelatnost, a ne da to bude dodatni izvor prihoda za pojedine građane.
Predlažu i stavljanje OIB-a u pravu funkciju, u ovom slučaju vezivanje OIB-a s imovinskim vlasništvom u nekretninama radi osiguravanja kontrole funkcioniranja sustava poreznog opterećenja, kao i dodatno porezno opterećivanje građevinskog zemljišta, koje je dijelom izgrađeno, a nije u punoj funkciji iskorištavanja.
Drže kako bi dobar korak bilo i porezno rasterećenje rada za osobe koje kupuju jedinu nekretninu s kojom rješavaju stambeno pitanje te uvođenje poreza na nasljedstvo, s ciljem da se izađe iz začaranog kruga neadekvatnog upravljanja nekretninama.
Potpuni promašaj
"Prva točka je ključna zbog svoje materijalnosti, a sve ostale su ekonomski pravednije. Poanta je što se rješavanje pitanja stambenog zbrinjavanja konstantno pokušava provesti uz pretpostavku da nitko u cijelom modelu ne gubi. To je ekonomski potpuno promašeno jer u svim dosadašnjim modelima su dugoročno na gubitku bili upravo oni kojima se ciljalo pomoći modelima subvencija", pojašnjavaju analitičari BBA-e.
Ističu kako bi sve spomenute porezne promjene omogućile porezno rasterećenje korporativnog poslovanja i potaknule investicije koje uistinu generiraju dodanu vrijednost, što nije slučaj kod druge, treće i više nekretnina u vlasništvu osoba kojima to nije primarna djelatnost.
"Ne treba zaboraviti i demografsku komponentu navedenih prijedloga, kojima se ne samo potiče zadržavanje stanovništva nego omogućava i privlačenje stranog stanovništva u vremenima vrlo oskudne ponude rada", napominju iz našega analitičkog tima.
