.webp){kind=icon}
Ispod močvarnog terena prošaranog vjetrenjačama u blizini nizozemskog grada Groningena nalaze se najveće europske rezerve prirodnog plina. Zalihe su tolike da bi mogle već ove zime zamijeniti veliku količinu plina kojega je Njemačka donedavno uvozila iz Rusije.
No umjesto upogonjavanja plinsko je polje u fazi gašenja, a Nizozemska odbacuje pozive da poveća proizvodnju. Razlog: bušenje je dovelo do ponovljenih potresa, a nizozemski dužnosnici nisu voljni riskirati gnjev lokalnih stanovnika.
S područja oko Groningena Europa se opskrbljuje plinom još od 1963. I nakon više od pola stoljeća još uvijek tamo ima oko 450 milijardi kubičnih metara plina vrijednih oko bilijun dolara. Štoviše, ima prostora za izvlačenje 50 milijardi kubičnih metara godišnje više no što je sada slučaj. Barem tako navodi Shell koji je jedan od dva glavna partnera na tom plinskom polju.
Lokalno stanovništvo pak govori da se Europa mora okrenuti drugim izvorima. Pedesetogodišnji Wilnur Hollaar, koji u Groningenu živi već gotovo dva desetljeća, još uvijek bijesni zbog načina na koji su dužnosnici ignorirali njegovu zabrinutost.
"Kad sam ovdje kupio kuću 2004. godine, bila je to palača. No, sada se pretvorila u ruševinu", govori o kući izgrađenoj 1926. godine i koju krasi obojano staklo i fino obrađen kamen. No, kao i kod tisuća drugih kuća na tom području, oštećena je u potresima i sada ima niz pukotina, a pročelje se ljušti.
Proizvodnja plina na polju Groningen/Prvi potresi zabilježeni 1986. godine
Nizozemski ministar rudarstva Hans Vijlbrief kaže kako je opasno nastaviti s proizvodnjom plina, no i da zemlja teško može ignorirati patnju koja se događa drugdje u Europi.
Prema ocjeni Shella, dodatna količina plina do koje bi se moglo doći odmah mogla bi trenutačno zamijeniti 46 milijardi kubičnih metara plina koje je Njemačka prošle godine uvezla iz Rusije.
Nizozemski dužnosnici kažu da bi sigurnija opcija za Njemačku bila produljiti životni vijek svojih nuklearnih elektrana.
Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton ističe kako bi Nizozemska trebala ponovno razmisliti o odluci o zatvaranju plinsko polje kod Groningena, no unatoč tome što je Vijlbrief izložen pritiscima kolega iz ostalih zemalja Europske unije, zasad ne popušta.
Nizozemski premijer Mark Rutte ne isključuje povećanje proizvodnje, no samo u slučaju ekstremne situacije kada bi sve pošlo po zlu, a to sada nije tako.
Groningen je prve slabe potrese osjetio 1986. godine. Od tada ih je bilo na stotine. Većinu ih se ne može osjetiti, no potres 2012. oštetio je tisuće kuća na tom području. Nizozemska je vlada od tada smanjila proizvodnju s 54 milijarde kubičnih metara godišnje na sadašnjih 4,5 milijarde.
Oštećena zgrada poduprta drvenim stupovima
Od 327 tisuća domova na području Groningena najmanje 127 tisuća ima oštećenja, a sa zemljom je sravnjeno više od 3.300 kuća jer više nisu bile sigurne.
Rutte se prije tri godine javno ispričao zbog takvog razvoja događaja, no i dan danas vladu progone optužbe da zbog profita nije bila osjetljiva na primjedbe lokalnog stanovništva. U proteklih 60 godina, kako piše Het Financieele Dagblad, plinsko polje kod Groningena ostvarilo je 428 milijardi eura od čega je nizozemskoj državi ostalo 363,7 milijardi.
Među stanovnicima strasti se ne smiruju. Hollaar je primio naknadu od samo 12 tisuća eura zbog oštećenja kuće. Tvrdi kako je vrijednost njegove kuće pala za 550 tisuća eura, a pritom je i osuđen zbog prijetnje inspektoru koji je procjenjivao vrijednost nekretnine.
Albert Heidema (69), koji je radio kao agent za borbu protiv trgovine drogom, vodi lokalnu aktivističku skupinu koja se, kako kaže, bori protiv nepravde nanešene Groningenu. Pokazuje slike oštećenih kuća, hrpu dokumentacije i aparat koji registrira svaku trešnju tla.
"Potresi ti se uvuku pod kožu. Noću me svaki zvuk budi. Osjećam se nesigurno u vlastitoj kući", priča Heidema.
Vijlbrief priznaje da je kroz godine vlada iznevjerila ljude poput Hollaara. Do sada je vlada, sa zajedničkom tvrtkom Shella i Exxon Mobilea koja upravlja plinskim poljem, isplatila 1,65 milijardi eura odštete. No, to je samo djelić onoga što stanovnici žele.
Znakovi prosvjeda lokalnog stanovništva
Vijlbrief želi da Shell i Exxon više sudjeluju u plaćanju odštete.
"Oni su potpuno odgovorni, kao i mi kao država, za nastale štete i za nužno jačanje konstrukcije kuća", ističe Vijlbrief.
Shellov glasnogovornik Tim Kezer kaže kako tvrtka surađuje s vlastima u naporu da se polje zatvori što prije i da je "potpuno svjesna" odgovornosti za troškove nastale zbog potresa. Exxon nije odgovorio na pitanja Bloomberga.
Umjesto povećanja proizvodnje plina Nizozemska je dokinula ograničenja na termoelektrane na ugljen kako bi se osnažila energetska sigurnost. Također je udvostručila kapacitete za uvoz ukapljenog prirodnog plina.
Vijlbrief smatra da bi ove zime situacija mogla biti prilično sigurna, no brine ga ono što dolazi poslije.
"Ako i potpuno ispraznite ove rezerve zbog hladne zime, kako biste ih ponovno napunili?”, kazao je.
