Gazprom u problemima, europsko tržište pokušava zamijeniti kineskim

Ruski predsjednik Vladimir Putin se preračunao pokušavajući uz pomoć Gazproma baciti Europsku uniju (EU) na koljena, a sada su njegovi napori da osnaži tu državnu tvrtku u velikoj mjeri ovisni o Kini.

Nakon što je godinama fokus bio na Gazpromovu izvozu plinovodima prema Europi i podinvestiranosti kad je riječ o kapacitetima za ukapljeni prirodni plin (LNG), Putin sada ima ograničene opcije, što će biti vidljivo na sastanku s kineskim kolegom Xi Jinpingom idućega tjedna.

Kremlj je željan novih izvoznih dogovora nakon neuspjeha da europske zemlje stjera u kut prijetnjama o hladnim domovima, pa je Kina sada najveće raspoloživo strano tržište. To ipak teško može biti tek jednostavna zamjena jednog tržišta drugim.

Čak i u slučaju najboljeg scenarija, a to znači da sadašnji i planirani projekti na vrijeme dosegnu puni kapacitet, u Kinu bi se moglo izvesti dvije trećine količina koje su nekada išle prema Europi. No cijena će biti niža, a trebat će godine i velike investicije da bi isporuke krenule.

"Čini se da se Putin preračunao kada je odrezao Europu. Većina europskog tržišta je za Rusiju izgubljena i Gazpromova geopolitička važnost naizgled opada", kazala je Maria Snegovaja iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

Osim toga, Kina ne osjeća takav pritisak i potrebu za hitnim dogovorom kao Rusija.

"Ne vidim veliku šansu za Rusiju da ostvari novi plinski dogovor s Kinom ove godine, unatoč ruskim ambicijama. Peking je već povećao uvoz energije iz Rusije od početka rata u Ukrajini, no problem EU-a s prevelikom ovisnošću dobra je lekcija i za najvećeg svjetskog uvoznika fosilnih goriva", smatra Kevin Tu iz tvrtke koja se bavi analizama energetskih tržišta Agora Energy Transition.

Kakav god dogovor bio, to ipak neće biti dovoljno da se vrati nekadašnja Gazpromova snaga. Nekada je ta tvrtka imala treću najveću tržišnu vrijednost na svijetu, a sada ona iznosi manje od polovice tržišne vrijednosti norveške tvrtke Equinor.

Gazpromov udio u globalnom izvozu se gotovo prepolovio

"Gazprom nema izgleda u idućih pet do deset godina. Teško se dogovoriti s Kinom i cijena neće biti dobra", rekao je bivši zamjenik predsjednika Gazproma Aleksander Rjazanov u razgovoru za Bloomberg.

Gazprom je u drugom tromjesečju ove godine imao gubitak u poslovanju, a izvoz je pao za 25 posto u prvoj polovici godine u odnosu na 2022. godinu, došavši na najnižu razinu u 30-godišnjoj povijesti tvrtke.

Putin, barem na riječima, ne djeluje uznemiren.

"Gazprom ima samopouzdanja, miran je i nosi se sa situacijom. Kineska će potražnja rasti. Zašto stvarati probleme sebi samima u nadi da ćemo propasti?", izjavio je Putin na energetskom skupu u Moskvi ovoga tjedna.

Trenutačno postoje dvije plinovodne veze s Kinom za čiju je izgradnju trebalo dosta vremena. Dogovor o trećoj konekciji također sporo napreduje.

"Raspoloženje oko Gazproma je pesimistično. Čak i ako Peking pokaže dobru volju prema Putinu, neće ponuditi iste financijske uvjete kao EU", kazao je bivši dužnosnik tvrtke pod uvjetom da ostane anoniman. Dodao je da je problem što je Gazprom uvučen u politiku.

Prema bivšim visokim dužnosnicima Gazproma, Putin je mislio da kroz Gazprom ima dovoljno snage prisiliti Europu da odustane od potpore Ukrajini.

To se očito pokazalo krivom procjenom zbog blage zime i europskog prelaska na druge izvore poput Norveške ili LNG-a. Iako Europa još djelomično uvozi ruski LNG, u velikom se dijelu odmakla od Rusije.

Mjesecima ruska vlada govori da su razgovori s Kinom oko drugog kraka plinovoda Sibirska snaga u završnoj fazi, no konkretnog pomaka nema. Izgradnja te veze bi ruski izvoz u tu zemlju podigla na gotovo 100 milijardi kubičnih metara godišnje u usporedbi sa 150 milijardi koliko je prije rata išlo u Europu.

Putin, barem prema onome što je rekao prošloga tjedna, još uvijek vidi mogućnost obnove isporuka prema EU-u. Naime, ustvrdio je da je Rusija spremna isporučivati plin preko plinovoda Sjeverni tok 2, no Nijemci su hladno reagirali rekavši kako se uopće ne radi na certificiranju Sjevernog toka 2 kako bi postao operabilan.

Premda Putin još uvijek gleda Gazprom kao važnu tvrtku, njegova administracija smatra da je bila greška računati previše na Europu i ne investirati više u kapacitete za izvoz LNG-a, kazala je osoba bliska Kremlju.

Rusija nastoji osnažiti i plinovodne konekcije s Turskom.

"Gazprom je prilično otupio kao ekonomsko oružje", smatra Maximilan Hess iz američkog Instituta za istraživanje vanjske politike.