Ekstremne vrućine smanjuju produktivnost rada i gospodarstvo koštaju milijarde dolara

Pitate li nekoga za posljedice klimatskih promjena, većina će pričati o poplavama, požarima i olujama. I dok ekstremni vremenski uvjeti zaista jesu ozbiljne i sve očitije posljedice klimatskih promjena, često se zaboravlja utjecaj koji one imaju na ljudski rad, korporacije, pa time i na svjetsku ekonomiju.

O čemu je točno riječ? Niz je načina na koji klimatske promjene utječu na poslovanja kompanija, a da se ne radi o posljedicama poput pogona uništenih poplavama ili olujama. Možda i najznačajniji utjecaj koje ona imaju je utjecaj na sposobnosti i zdravlje zaposlenika. 

Klimatske promjene povećavaju zdravstvene probleme što dovodi do viših troškova zdravstvene skrbi, sve je češći problem klimatske anksioznosti, a zbog svega se poveća broj odlazaka na bolovanja, pa čak i broj smrti zaposlenika. Prema nekim procjenama čak četiri od deset zaposlenika mlađih od 65 godina imaju povećane rizike za zdravlje povezane s klimatskim utjecajem.  Sve to stvara pritisak poslodavcima koji ili moraju pronalaziti zamjene i nove zaposlenike ili raditi s manje radne snage.

Ipak, ključan problem za kompanije negativan utjecaj klimatskih promjena na produktivnost zaposlenika. Osim što to drastično diže troškove za poslodavce, prema nekim procjenama to bi globalno gospodarstvo moglo stajati bilijune dolara. 

Zašto pada produktivnost? 

Kako je uopće moguće da klimatska kriza uzrokuje gubitak produktivnosti? Pojednostavljeno bismo mogli reći da nije jednako lagano raditi na 15 stupnjeva i 40 stupnjeva. S rastom temperatura raste i umor, a istraživanja pokazuju da se većina oblika ljudskih performansi pogoršava s porastom temperature zraka.

Depositphotos

Brojne studije pokazuju da se produktivnost rada usporava već kada temperature prijeđu 24 stupnja. Također, na 33 i više stupnjeva produktivnost zaposlenika može se doslovno prepoloviti, navodi Međunarodna organizacija rada (ILO).

Upravo zbog toga se predviđa da će globalno zatopljenje do kraja stoljeća rezultirati padom produktivnosti dnevnog rada do 17 posto. Iako bi taj pad produktivnosti mogao biti najočitiji u zanimanjima poput građevine koji se rade na otvorenom, značajan pad očekuje se i u slučaju uredskih poslova.

Posljedice na ekonomiju

Uzmu li se u obzir projekcije prema kojima bi globalni porast temperature do kraja 21. stoljeća trebao iznositi 1,5 stupnjeva, do 2030. godine bi na globalnoj razini moglo biti izgubljeno 2,2 posto radnih sati i to samo zbog porasta visokih temperatura, prema podacima Europske unije. Takav gubitak produktivnosti je ekvivalentan gubitku 80 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom.

Ako tome dodamo i to da se poljoprivredni i građevinski radovi obavljaju na suncu, predviđeni gubitak radnih sati diljem svijeta do 2030. godini mogao bi porasti na 3,8 posto, što je ekvivalent 136 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom. Gospodarski gubici zbog toplinskog stresa bi se u tom periodu mogli povećati na 2,4 bilijuna dolara, što je više od trenutnog BDP-a Kanade ili Brazila. 

Depositphotos

I to nisu jedini problemi koje donose klimatske promjene na zaposlenike. Uz ekstremne vrućine, tu je i loša kvaliteta zraka, insekti koji prenose bolesti, poplave i šumski požari koji također utječu na sposobnost radnika da obavljaju svoj posao, kaže Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država (EPA).

Deloitte procjenjuje da je preko 13 milijuna radnih mjesta u SAD-u ranjivo zbog klimatskih uvjeta. 

Ono što situaciju čini dodatno zabrinjavajućom je to da, unatoč dokazima da klimatske promjene negativno utječu na produktivnost, istraživanja pokazuju da većina poslodavaca tome ne pridaje pozornost.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar