Početak godine je vrijeme kada klimatolozi izvještavaju kako je upravo proteklih 12 mjeseci među najtoplijima u zabilježenoj povijesti. Ako je išta iznenađujuće, to je da godišnje ljestvice uopće privlače toliko pažnje.
Rekordni rezultati su donekle predvidljivi, i to ne samo zato što je Svjetska meteorološka organizacija svoje rezultate objavila u studenom. Procjenjuje se kako će 2022. završiti kao peta ili šesta najtoplija godina od sredine 19. stoljeća, a za očekivati je i kako će nekoliko istraživačkih skupina uskoro objaviti brojke i vjerojatno ispričati sličnu priču.
Klima je presjek vremena u dugom vremenskom razdoblju, primjerice 30 godina. A posljednjih 15-ak desetljeća pokazuje kako se svijet zagrijava. Temperaturna razlika između 1922. i 2022. uglavnom se može objasniti izgaranjem fosilnih goriva. No kako objasniti zbivanja između 2021. i 2022.? Ne kako mislite. To je zato što uzastopne godine otkrivaju više o prirodnim vremenskim varijacijama iz godine u godinu, nego o zagrijavanju koje uzrokuje čovjek.
U godinama koje imaju obrazac hlađenja la niña, u ekvatorijalnom Pacifiku, kao što je 2022. godina, globalni prosjek može biti malo niži nego što bi inače bio. Kada postoji el niño, ocean umjesto toga izbacuje dodatnu toplinu, što ponekad dovodi do novog godišnjeg rekorda, rekao je Andrew Dessler, profesor atmosferskih znanosti na teksaškom sveučilištu A&M. Ipak, te dvije vrste oseka ne mijenjaju činjenicu da se svijet neprestano zagrijava.
"U ovom trenutku zapravo prilično dobro razumijemo fiziku klimatskog sustava. Nije bilo iznenađenja u globalnoj prosječnoj fizici od 1960-ih ili 70-ih", rekao je Dessler, stručnjak za fiziku klime i kemiju atmosfere.
On postupno mijenja fokus svog rada kako bi odražavao trenutne probleme u klimatskim promjenama, koje za njega imaju sve manje direktne veze s fundamentalnom znanošću, a više s onim što on naziva sučelje između fizike i čovjeka. "U biti sam zaključio da stvari na kojima sam radio više nisu zanimljive. I tako sam zapravo preusmjerio svoje istraživanje prema ovim drugim pitanjima." Pitanja donosimo u nastavku.
Koliko su društva otporna?
Zemlje su izgradile infrastrukturu za rad unutar povijesnog temperaturnog raspona. Nedavni događaji upućuju na to kako vrijeme ne mora dugo biti poremećeno prije nego što sustavi pokažu napetost. "Ono što me stalno oduševljava je koliko smo potpuno nespremni za vrlo mala odstupanja izvan temperaturnog raspona koji očekujemo", ističe Dessler.
Ekstremnije ili nestalnije vremenske prilike već otkrivaju ranjivosti u infrastrukturi diljem svijeta, kako u bogatim tako i u siromašnim zemljama. Temperature niže od normalnih u američkoj saveznoj državi Texas u veljači 2021. onesposobile su struju i infrastrukturu prirodnog plina, što je dovelo do najmanje 246 smrtnih slučajeva i štete od 195 milijardi dolara. Iznenađujuća stvar za Desslera je što nije postalo hladnije nego što svake godine bude uobičajeno.
Kako možemo doći do energije 100 posto bez ugljika?
Sunce zalazi svake noći, a vjetar dolazi i odlazi. Ali moderni standard energetskog sustava o kojem se ne može pregovarati je sto posto pouzdanost u svako doba dana. Povremena obnovljiva energija mogla bi riješiti većinu energetske tranzicije, ostavljajući možda 20 posto mreže u potrebi za velikim izvorom energije bez ugljika koji se može iskoristiti kad god je potrebno. To bi mogli biti nuklearni reaktori, postrojenja za prirodni plin opremljena opremom za hvatanje ugljika, geotermalna energija ili nizovi baterija upotrebne razine.
Financije, dozvole i lokalna kupnja uvijek će biti zamjenski znakovi, a potonji su ponekad iracionalni. To znači kako je potpuno napuštanje fosilnih goriva jako teško, čak i kada postoje tehnološka rješenja. "Stalno se voziš ispod dalekovoda, a čak ih i ne vidiš, zar ne? Ali, kada predložiš izgradnju dalekovoda, ljudi kažu 'O, ne. Ne možeš to učiniti. To će uništiti krajolik'", stoji u Desslerovoj bilješci.
Koliko će se brzo određene regije zagrijati?
Još uvijek je aktivno područje istraživanja što globalno zagrijavanje znači za bilo koju regiju ili kontinent. Teško je predvidjeti kako će regije iskusiti kombinirane učinke globalnog zatopljenja i prirodne varijabilnosti vremena, odnosno iste promjene koje su također uglavnom odgovorne za marginalne padove i neravnine godišnjih temperatura.
Znanstvenici su prije mislili kako će klimatske promjene donijeti više toplinskih događaja izazvanih el niñom. Ali u posljednjih 20 godina, la niñe se pojavljuju sve češće. Sve dok ne budu bolje razumjeli ovaj utjecajni element vremenskog sustava, regionalne projekcije zagrijavanja mogu biti nejasnije nego što bi itko želio.
Koliko bi se brzo ledene ploče mogle otopiti?
Kako se ledeni pokrivač na Grenlandu topi, gubi visinu, a kako gubi visinu, površina dolazi u kontakt s toplijim zrakom, koji otapa više arktičkog leda. Na drugom kraju svijeta, dok voda koja se zagrijava nagriza antarktički led na morskom dnu, nekoliko ledenjaka postaje osjetljivo na samoodrživo povlačenje. Dok je vremenska skala za potpuni kolaps leda obično duga stotinama ili tisućama godina, porast razine mora već je brži nego što je bio u nekoliko tisuća godina, a temperature vode su toplije su nego što su bile u više od deset tisuća godina. Brzina topljenja ledenih ploča mogla bi još utjecati na stopu porasta razine mora, a time i na sudbinu obala i otoka, na potencijalno neočekivane načine.
Kako zaustaviti iskorjenjivanje prirodnih sustava?
Moderna gospodarstva nastala su pod utjecajem prirodnih sustava koji su sada pod velikim opterećenjem. "Od prirode dobivamo ogromnu vrijednost. Puno stvari radi za nas u osnovi besplatno", zaključio je Dessler.
Međunarodnu pozornost privlače dvostruki rizici klimatskih promjena i gubitak bioraznolikosti koji doseže kritične razine. U prosincu se 190 zemalja složilo kako će zaštititi dodatnih 30 posto kopna i oceana do 2030. Još uvijek nije jasno hoće li i kako to biti postignuto.
Svi vole popise, uključujući rangiranje topline, ali za gubitak bioraznolikosti, kao i za klimu, rastući globalni prosjek temperatura otegotni je pokazatelj.
.webp){kind=icon}
