Prije samo nekoliko godina međunarodne su se korporacije borile za mjesto u sve konkurentnijem proizvodnom sektoru Meksika, koji su privlačili niski troškovi rada, blizina najvećeg tržišta na svijetu i relativno povoljno poslovno okruženje. Danas nad Meksikom lebdi ozračje neizvjesnosti, jer se ta latinoamerička zemlja među prvima našla na listi prijetnji predsjednika svog sjevernog susjeda Donalda Trumpa.
Meksiko je drugu polovicu 2024. godine započeo optimistično, jer je u kolovozu popularnog predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora zamijenila njegova izabrana nasljednica i prva žena na čelu države Claudia Sheinbaum. Od ukupno sedam inozemnih posjeta, čak je pet López Obrador posvetio sjevernom susjedu, a svoju vanjsku politiku često je sažimao izjavom: "Najbolja vanjska politika je unutarnja politika."
Između 1980. i 2022. godine meksički je BDP, prema podacima Svjetske banke, u prosjeku rastao nešto više od dva posto godišnje. Val ulaganja američkih tvrtki koje su premještale proizvodnju u inozemstvo potaknuo je gospodarski rast u 2022. i 2023. godini za više od tri posto, zbog čega su mnogi ulagači povjerovali da Meksiko ulazi u trajno razdoblje još snažnijeg rasta, koje bi mu omogućilo da u narednim godinama dosljedno nadmašuje latinoameričke konkurente.
Zatim se u Bijelu kuću vratio Donald Trump, koji ni tijekom prvog mandata nije često imao lijepe riječi za Meksiko. Na njega je gledao (ili još uvijek gleda) prvenstveno kroz prizmu ilegalnih migracija, a ne gospodarstva, dok se u drugom mandatu fokusira na oba aspekta.
Cilj Meksika da ubrza rast privlačenjem stranih ulaganja i povećanjem izvoza u SAD počeo je slabiti s Trumpovim povratkom, a čitav plan za privlačenje kompanija koje žele premjestiti proizvodnju u Meksiko mogao bi propasti ako američki predsjednik ispuni obećanja o uvođenju visokih carina na meksičke proizvode.
No Sheinbaum, koja je upravljanje Meksikom preuzela tek u listopadu, suočavala se s domaćim gospodarskim problemima i prije dolaska nepredvidivog Trumpa. Prognoze gospodarskog rasta za 2025. pale su ispod jedan posto, jer su ulagači predvidjeli potrebu za proračunskim rezovima kako bi se smanjio rastući fiskalni manjak koji je naslijedila od prethodnika. López Obrador bio je veliki zagovornik socijalne države te je izdašno ulagao u borbu protiv siromaštva, pri čemu je tijekom mandata ostvario najveće smanjenje siromaštva i nejednakosti u Meksiku u posljednjim desetljećima. Unatoč uspjehu, njegove su politike ostavile veliku proračunsku rupu.
Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum | Bloomberg
Kako carine utječu na meksičko gospodarstvo?
Meksiko je, uz Kanadu i vječnog konkurenta Kinu, bio među prvim državama koje je nova američka administracija pogodila carinama. Otad se Trump više fokusira na Europsku uniju, no Meksiko i dalje podliježe 25-postotnim carinama na robu koja nije obuhvaćena sporazumom USMCA, 25-postotnim carinama na automobile i dijelove te 10-postotnoj univerzalnoj carini na uvoz u SAD. Meksiko je također pogođen 50-postotnom carinom na sav uvoz čelika i aluminijskih proizvoda.
Trump koristi carine kao sredstvo pritiska na Meksiko da dodatno ograniči ilegalne migracije i krijumčarenje droga, posebno fentanila, prema SAD-u. Američki predsjednik koristi carine i kako bi smanjio trgovinski deficit SAD-a s Meksikom, koji je 2024. dosegao gotovo 172 milijarde dolara, 13 posto više nego prethodne godine. Meksiko je najveći trgovinski partner SAD-a, ispred Kanade i Kine.
Prema procjenama Bloomberg Economicsa, meksički izvoz u SAD mogao bi se, zbog 25-postotnih carina koje je Trump najavio pa brzo ukinuo, srednjoročno smanjiti za čak 70 posto. Pad prihoda od izvoza mogao bi gurnuti meksičko gospodarstvo u recesiju, što bi stvorilo ozbiljne probleme relativno novoj administraciji koja se već nosi s proračunskim manjkom, usporavanjem gospodarstva i inflacijom od nešto manje od četiri posto.
Bloomberg
Meksička burza iznenađujuće otporna
Unatoč svim carinskim neizvjesnostima, meksički burzovni indeks S&P/BMV IPC ove godine pokazuje iznenađujuću otpornost te je porastao za 16,2 posto. "Unatoč geopolitičkim neizvjesnostima, posebice zbog američkih trgovinskih napetosti i izborne retorike, indeks je u prvom tromjesečju zabilježio solidan rast, iako uz veliku volatilnost te je tromjesečje završilo 3,6 posto više (izraženo u eurima). To se dijelom može pripisati očekivanjima o daljnjoj relokaciji proizvodnje iz Azije u Meksiko, gdje multinacionalke iskorištavaju geografsku blizinu SAD-u i relativno niže troškove rada. To meksičko gospodarstvo stavlja u strateški zanimljivu poziciju", rekao je upravitelj fondova Sava Infonda Tomaž Arih.
"Industrijski sektor zbog toga ima vjetar u leđa – konkretno tvrtke kao što su Grupo Carso (infrastruktura, građevina) i Cemex (građevinski materijali) mogle bi imati koristi od većih investicijskih aktivnosti. S druge strane, također je zanimljiv potrošački sektor jer je domaća potražnja (za razliku od, recimo, Kine) iznenađujuće snažna", dodaje Arih, spominjući tvrtke WalMex i Grupo Bimbo.
Ovogodišnja često spominjana priča o oprezu vrijedi i za Meksiko. "Meksička središnja banka počela je lagano smanjivati kamatne stope (što je problem za financijski sektor, tj. banke), no inflacija i dalje ne popušta. Ove godine su i izbori, što dodatno povećava neizvjesnost jer nitko ne zna hoće li se dosadašnja gospodarska politika nastaviti ili ne. Trenutna vlada poznata je po tome da se voli intenzivno uplitati u gospodarstvo i davati državi veću ulogu, što stranim ulagačima obično ne odgovara", razmišlja Arih iz Infond Skladova.
"Ako nova vlada bude znala zadržati pametnu ravnotežu, dakle pustiti gospodarstvu da diše i zadržati stabilnu politiku, tada Meksiko zaista ima potencijal postati jedna od zanimljivijih priča u regiji. Ako pak prevladaju veće državne intervencije, kratkoročno rasipanje novca i populizam, sve bi se vrlo brzo moglo srušiti. Sve će dakle ovisiti o tome tko će sljedeći biti za kormilom i koliko će ga mudro voditi", zaključuje Arih.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...