Cijene nafte pale su na najniže razine zabilježene još od pandemijskih dana, potaknute kombinacijom čimbenika koji uključuju carinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, povećanu proizvodnju unutar saveza OPEC+ te pozive na intenziviranje bušenja. Prema analizama koje prenosi Economic Times, ovakav razvoj situacije donosi olakšanje potrošačima, ali istovremeno stvara značajne izazove za zemlje proizvođače "crnog zlata". Ključno pitanje koje se postavlja jest kako će ovaj trend utjecati na globalnu ekonomiju i energetsku tranziciju.
Uzroci pada i trenutne cijene nafte
Analitičari ističu da su carinske mjere koje je uveo američki predsjednik, njegov glasan poziv na povećanje domaće proizvodnje, te osobito odluka saveza OPEC+ o povećanju kvota za proizvodnju sirove nafte, gurnuli cijene na razine koje nisu viđene od izbijanja pandemije Covida.
Cijena barela Brent sirove nafte, koja služi kao međunarodna referentna vrijednost, trenutno se kreće ispod 65 američkih dolara. To predstavlja značajan pad u odnosu na cijene veće od 120 dolara po barelu dosegnute tijekom 2022., neposredno nakon invazije Rusije, velikog proizvođača nafte, na Ukrajinu.
Čitaj više
Hoćemo li opet točiti dizel i benzin za euro po litri
Ove godine nafta je pojeftinila za više od petine, a u godinu dana za gotovo 28 posto.
07.05.2025
Suho proljeće u Europi moglo bi se preliti na cijene hrane
Manjak kiše već se osjeća na europskim poljima, ali posljedice bi mogle biti šire.
26.05.2025
Obuzdavanje Trumpa, suci zaustavljaju carine - evo detalja
Američki Sud za međunarodnu trgovinu presudio je da su Trumpove globalne carine uvedene nezakonito jer je zloupotrijebio zakon o izvanrednim situacijama. Ako presuda ostane na snazi, moglo bi doći do ukidanja carina na robu iz Kine, Kanade, Meksika i drugih zemalja. To bi oslabilo ključnu stavku Trumpove trgovinske politike i proračunskih planova.
30.05.2025
Cijene dionica rastu, presuda o carinama potiče sklonost ulagača prema riziku
Terminski ugovori na indekse S&P 500 i Nasdaq 100 porasli su nakon sudske odluke.
29.05.2025
Koristi za potrošače i uvoznike
Pad cijena nafte pridonio je globalnom usporavanju inflacije, istovremeno pružajući poticaj gospodarskom rastu u zemljama koje su neto uvoznice sirove nafte, poput većine europskih država. Primjerice, američki indeks potrošačkih cijena u travnju je zabilježio pad od jedanaest zarez osam posto na godišnjoj razini.
Pushpin Singh, ekonomist pri britanskoj istraživačkoj grupi Cebr, ističe da jeftinija sirova nafta "povećava razinu raspoloživog dohotka" koji potrošači mogu usmjeriti na "diskrecijske stavke" poput slobodnog vremena i turizma. Cijena Brenta pala je za više od deset dolara u usporedbi s prethodnom godinom, smanjujući troškove različitih vrsta goriva koja se izravno dobivaju iz nafte. Singh je za AFP izjavio kako to pomaže u smanjenju troškova prijevoza i proizvodnje, što bi srednjoročno moglo dodatno utjecati na smanjenje cijena potrošačkih dobara.
Ipak, napomenuo je da, iako je pad cijena sirove nafte djelomično posljedica Trumpovih trgovinskih politika, neto učinak na inflaciju ostaje teško predvidljiv uslijed prijetnji porasta drugih ulaznih troškova, poput metala.
Izazovi za proizvođače i utjecaj na zelenu tranziciju
Istovremeno, "jeftinija nafta može učiniti obnovljive izvore energije manje konkurentnima, potencijalno usporavajući ulaganja u zelene tehnologije", dodao je Singh.
S padom cijena, nedvojbeni gubitnici su zemlje proizvođači nafte, "posebno proizvođači s visokim troškovima koji su pri sadašnjim i nižim cijenama prisiljeni smanjiti proizvodnju u nadolazećim mjesecima", rekao je Ole Hansen, voditelj robne strategije u Saxo Bank. Analitičar Rystad Energyja, Jorge Leon, dodaje da trgovanje naftom blizu ili ispod 60 dolara "očito neće biti sjajno ni za proizvođače iz škriljevca". "Niže cijene nafte štetit će njihovom razvoju", izjavio je za AFP. Neke tvrtke koje vade naftu i prirodni plin iz škriljevca već su najavile smanjena ulaganja u Permskom bazenu, smještenom između Teksasa i Novog Meksika.
Dinamika unutar OPEC+ i dugoročni izgledi
Unutar naftnog saveza OPEC+, predvođenog Saudijskom Arabijom i Rusijom, tolerancija na niske cijene značajno varira. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt posjeduju monetarne rezerve koje im omogućuju lako zaduživanje za financiranje projekata ekonomske diverzifikacije, pojasnio je Leon.
Hansen predviđa da će "dugoročni pobjednici vjerojatno biti glavni proizvođači OPEC+, posebno na Bliskom istoku, jer će povratiti tržišne udjele izgubljene od 2022. godine kada su započeli s dobrovoljnim smanjenjem proizvodnje". Ova skupina od 22 nacije započela je seriju smanjenja proizvodnje 2022. kako bi podržala cijene sirove nafte, no Saudijska Arabija, Rusija i šest drugih članica nedavno su iznenadile tržišta naglim povećanjem proizvodnje. Prošle subote, te su zemlje najavile značajno povećanje proizvodnje sirove nafte za srpanj, s dodatnih 411 tisuća barela dnevno.
Analitičari smatraju da su ova povećanja vjerojatno usmjerena na kažnjavanje članica OPEC-a koje nisu ispunile svoje kvote, ali također slijede pritisak američkog predsjednika Trumpa za snižavanjem cijena.
Pogođene zemlje
Ovakav razvoj situacije izravno utječe na zemlje poput Irana i Venezuele, čija gospodarstva uvelike ovise o prihodima od nafte. Okruženje nižih cijena također šteti Nigeriji, koja, poput drugih članica OPEC+, ima ograničeniju sposobnost zaduživanja, prema mišljenju stručnjaka. Čak i Gvajana, članica izvan OPEC-a, čiji je BDP posljednjih godina naglo porastao zahvaljujući otkriću nafte, riskira usporavanje gospodarskog rasta.
Pad cijena nafte stoga predstavlja složenu globalnu jednadžbu s različitim posljedicama za pojedine aktere. Dok potrošači i zemlje uvoznice kratkoročno profitiraju, proizvođači se suočavaju s pritiscima koji bi mogli redefinirati tržište i utjecati na brzinu energetske tranzicije. Dugoročni ishodi ovisit će o strategijama prilagodbe ključnih proizvođača i globalnoj potražnji za energijom.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...