.webp){kind=icon}
Globalna svemirska ekonomija porasla je za osam posto i tako dostigla vrijednost od 546 milijardi dolara u 2022. godini, a očekuje se da će u narednih pet godina rasti dodatnih 41 posto, navode iz vodeće neprofitne organizacije za svemir.
Sektor bi u narednim godinama trebao pokazati otpornost unatoč neizvjesnosti u globalnoj ekonomiji i nedavnom usporavanju investicija u svemir.
Kompanije bilježe kontinuirani rast prihoda od komercijalnih svemirskih resursa, dok vlade diljem svijeta povećavaju izdatke, navodi se u izvješću Space Foundationa, grupe koja zagovara svemirske letove, a čije je sjedište u Colorado Springsu, u Coloradu. Analiza je obuhvatila troškove 51 vlade, kao i komercijalne prihode kompanija u 11 podsektora svemirske industrije.
Čitaj više
Rakete Miura-1 opet nije dosegla svemir, ostala je na lansirnoj rampi
Ponovno je odgođena suborbitalna misija iz vojnog svemirskog istraživačkog centra.
17.06.2023
Saudijska Arabija šalje prvu ženu u svemir
Saudijska Arabija želi promijeniti svoj ultrakonzervativni imidž.
14.02.2023
Slovenci su najveći svemirci u regiji kojoj su zvijezde nedostižne
U Hrvatskoj se u bivšoj državi izrađivala trostupanjska raketa, ali rat je sve zaustavio.
20.09.2022
NASA-ina raketa Artemis velik je gubitak novca
NASA je po drugi put u mjesec dana zaustavila lansiranje Space Launch Systema dizajniranog za vraćanje Amerikanaca na Mjesec.
05.09.2022
"Komercijalni svemir vitalni je sektor rastuće svemirske ekonomije", rekla je u intervjuu Lesley Conn, direktorica istraživanja i digitalnog programiranja u Space Foundationu. "U narednih pet godina, sigurno ćete vidjeti pravi ubrzani rast i proširenje svemira i svemirskih resursa."
Kompanije u svemirskoj industriji povećale su prihode na 427,6 milijardi dolara u 2022. godini, što je porast u odnosu na revidiranih 396,2 milijarde dolara iz prethodne godine. Trećina tog iznosa dolazi od infrastrukture i podrške aktivnostima u svemiru, poput zemaljskih stanica za satelitsku komunikaciju. Preostali dio dolazi od svemirskih proizvoda, prije svega satelita. Najveći je segment prodaja podataka o položaju, navigaciji i vremenu (engl. Position, Navigation, Timing – PNT) koja čini 39 posto svih komercijalnih prihoda.
Ta otpornost odražava se, između ostalog, u dugim vremenskim razmacima razvoja svemirskih programa i u čestim javno-privatnim partnerstvima, navodi izvješće. Ti atributi pomažu održavanju financiranja čak i kada ekonomija nije stabilna.
Rast u 2022. godini došao je unatoč volatilnosti rizika ulaganja kapitala u svemirske pothvate jer su tržišta reagirala na povećanje kamatnih stopa, a pristup financiranju se za mnoge startupove smanjio. Prema odvojenom izvješću Space Capitala, tvrtke rizičnog kapitala koja ulaže isključivo u svemirsku tehnologiju, privatni investicijski tokovi u svemirske pothvate prošle godine usporili su na 20 milijardi dolara, što je manje od rekordnih 47,4 milijarde dolara zabilježenih u 2021. godini.
SpaceX određuje tempo
Komercijalni prihodi rasli su s porastom broja lansiranja u orbitu. Ukupno je 2022. godine pokušano 186 lansiranja, što je porast u odnosu na 145 pokušaja prethodne godine, priopćili su iz Space Foundationa. Komercijalna lansiranja činila su 81 od tih 186, od čega je kompanija Elona Muska SpaceX bila odgovorna za njih 50. U posljednjim godinama intenzivno je povećala broj lansiranja, postavljajući serije vlastitih Starlink satelita u svemir kako bi omogućila globalno širenje interneta na Zemlji.
Potrošnja vlada na svemirske programe porasla je za osam posto i dostigla ukupno 119 milijardi dolara prošle godine, što je manje od 22 posto rasta zabilježenog 2021. godine. Space Foundation predviđa da će se tempo javnih sektorskih izdataka za svemir ove godine ubrzati jer zemlje rade na istraživanju Mjeseca i daju prioritet velikim satelitskim konstelacijama s vojnom primjenom. NASA napreduje u svom programu Artemis, kojem je cilj poslati prvu ženu na površinu Mjeseca. Kina također ima planove za slijetanje ljudi na taj prirodni satelit.
Bloomberg
SAD dominira civilnim i vojnim izdacima za svemir, čineći gotovo 60 posto ukupnih troškova. Kina je druga s udjelom od 14 posto, prema analizi Space Foundationa temeljenoj na izračunavanje BDP-a kako bi se procijenili izdaci zemlje za svemir. Europska svemirska agencija zauzima treće mjesto s udjelom od pet posto u ukupnim troškovima. Iako su oni dugo vremena bili tri vodeća igrača, više zemalja doprinosi ukupnim svemirskim izdacima nego ranije.
"Ne povećavaju svoje troškove samo vlade koje već imaju svemirske programe, već se sve više zemalja pridružuje i postaje dio svemira", rekla je Conn, napominjući da sada oko 92 zemlje imaju satelite u orbiti.
