.webp){kind=icon}
Najveći svemirci u regiji su Slovenci, njihov svemirski program ostao je postojan nakon raspada Jugoslavije, a i slovenska vlada ga, za razliku od vlada drugih ex-Yu zemalja, podržava. No zato su stvari u svoje ruke počeli preuzimati entuzijasti.
Što se to događa u kozmodvorištu Zemlje, zašto ne bi valjalo da njime zagospodari Elon Musk te kako se Hrvatska pokušava istaknuti na astromapi razgovarali smo sa Slobodanom Dankom Bosancem, profesorom fizike na Institutu Ruđer Bošković, najzaslužnijim čovjekom za postojanje nečega poput hrvatskoga svemirskog programa.
Bosanac, kojem su uz astrofiziku omiljena područja interesa atomska i molekularna fizika te elektromagnetske interakcije, postao je 2018. godine predsjednikom udruge Jadranska aero-svemirska asocijacija (eng. Adriatic Aerospace Association, A3) koja je nositelj projekta izrade i lansiranja prvoga hrvatskog satelita – Peruna.
Čitaj više
Musk: Twitterov dogovor sa zviždačem razlog je za raskid ugovora
Twitter uzvraća da je Muskova zabrinutost botovima izgovor za izlazak iz posla.
11.09.2022
Vanjska trgovina u regiji: zajednička stavka – deficit
Oporavak i inflacija snažno pogurali uvoz
16.08.2022
Makedonci imaju 800 eura manju plaću od Slovenaca, kako stoje Hrvati?
Prosječna je neto plaća u Sloveniji u travnju iznosila 1.304 eura, dok su plaće u Sjevernoj Makedoniji bile oko 511 eura.
11.07.2022
Teleportacija u prošlost
Prije no što zaronimo u duboki svemir, red je da se nakratko teleportiramo u prošlost. Jugoslavija je šezdesetih i sedamdesetih godina razvijala raketne tehnologije i u tome bila pri svjetskom vrhu. Koliki je respekt svjetske zajednice imala pokazuje i činjenica što je tih godina najveći kongres astronautike International Astronautical Congress s desecima tisuća sudionika čak dvaput organiziran u Jugoslaviji.
To je doba svemirske utrke SAD-a i SSSR-a, koja je kulminirala misijom Apollo 11 i slijetanjem ljudi u More tišine na Mjesecu. Zajedno s te dvije svjetske velesile, cijeli je svijet stremio pohrliti u svemir. SSSR je državama davao poticaje za razvoj vlastitih svemirskih agencija, pa zahvaljujući tome Rumunjska i Bugarska imaju astronaute.
"Bosna i Hercegovina je u tom vremenu imala snažan razvoj svemirskih tehnologija, u Hrvatskoj se izrađivala trostupanjska raketa, što isto nije vic. Svemirski program provodila je uspješno i Srbija. Međutim, došao je Domovinski rat i sve je raspršeno, pogotovo iz Bosne. Ne radi se o tome da je to ratom uništeno, nego političari nisu imali vizije što dalje s time. Tako je bilo u svim bivšim jugoslavenskim državama izuzev Slovenije", priča Bosanac.
Profesor s Instituta Ruđer Bošković tumači kako su svemirsko naslijeđe, slabiji utjecaj ratnih zbivanja te zadržavanje duha srednje klase poduzetništva, kao i manja negativna selekcija političara zaslužni za to što se svemirski program u Sloveniji nastavio razvijati.
Ona danas ima dva satelita u svemiru– TRISAT, nanosateliti nastali na Sveučilištu u Mariboru nakon suradnje s Kanađanima na satelitu NEMO HD koji može analizirati sastav tla, stanje zelenila i snimati teren.
Ipak, ističe fizičar, satelit NEMO HD je u principu kanadski projekt u kojem je Slovenija sudjelovala financijski i razvojem nekih komponenti. No to je dobar primjer kako je slovenska vlada dala podršku svemirskom projektu na kakvom bi i Hrvatska mogla bez problema sudjelovati te međunarodnom suradnjom osnažiti ljude za lokalna ostvarenja.
"Slovenska vlada vidi korist u razvoju svemirskih projekata, kod nas dan-danas država neće ni čuti za svemirske aktivnosti. Srećom, u Hrvatskoj je ostao tehnološki duh i danas mi zahvaljujući Asocijaciji imamo stanoviti svemirski program", rekao je Bosanac koji zajedno s nekoliko institucija i tvrtki razvija prvi hrvatski satelit te radi na programu obrazovanja mladih za svemirske tehnologije.
Nakon projekta CroCube – Prva hrvatska kockica u svemiru, koji se izrađuje u suradnji sa slovačkom tvrtkom Spacemanic i za koji je pokrenuta i crowdfunding kampanja, pokrenut je i prvi samostalni projekt udruge A3 čiji članovi rade na izgradnji malenog satelita dimenzija 10 × 10 centimetara koji će ponosito nositi ime Perun, kao slavenski bog gromova i munja, jer bi trebao razbuktati svijest o važnosti svemirskog programa. Njegova je svrha obrazovnog karaktera te mu je jedan od indirektnih ciljeva okupiti tim. Na Perunu se radi volonterski, stoga bi se u visine trebao vinuti tek za dvije godine. Satelit će služiti za komunikaciju, imat će bateriju, računalo i selfie kameru.
Strukturu satelita izrađuje tvrtka Multinorm, energijski sustav koji obuhvaća solarne ćelije i baterije razvija Centar svemirske tehnologije u Sisku, softver s umjetnom inteligencijom razvija se na Visokom učilištu Algebra, na osječkom Fakultetu elektrotehnike, računalstva i informacijskih tehnologija radi se računalo, dok se na Institutu Ruđer Bošković bave superfinim senzorima.
Jadranska aero-svemirska asocijacija
Pogledaj galeriju
Jadranska aero-svemirska asocijacija
Pogledaj galeriju
Jadranska aero-svemirska asocijacija
Pogledaj galeriju
U Asocijaciji na tom projektu rade tvrtke i institucije svjesne da rad na svemirskoj tehnologiji unapređuje i poslovanje na Zemlji jer se gotovo sve novo što se razvije za univerzum u nekom obliku može primijeniti u redovitom biznisu ili u znanosti, dapače. Osim već navedenih, u projekt su uključene i druge tvrtke među kojima su Span, Amphinicy, Atir i Oikon.
Perun se financira donacijama i vlastitim sredstvima, a unatoč svim pokušajima ušteda i nabavke komponenti u regularnim umjesto u puno skupljim specijaliziranim trgovinama, trošak njegove izrade iznosit će oko 20 tisuća eura. Kad bi se sve potrebno nabavljalo iz specijaliziranih trgovina, troškovi bi se popeli na 90 tisuća eura.
U kolovozu ove godine je utemeljena i Svemirska asocijacija Jugoistočne Europe (SESA) kojoj je cilj potaknuti regionalnu suradnju na svemirskim projektima te zajedničko hvatanje koraka s drugim europskim zemljama.
Jedan od takvih projekata će svakako biti satelit koji je SESA-i darovala Indija i koji bi trebao biti lansiran do kraja godine. Naime, povodom proslave 75 godina neovisnosti Indija je naumila u svemir lansirati 75 satelita koje bi trebali izraditi studenti indijskih sveučilišta.
Adriatic Aerospace Association iz Hrvatske dio je regionalne udruge SESA koja obuhvaća i srbijanski Komitet za razvoj svemirskog programa (CSPD), bosanskohercegovački Centar za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT), crnogorski Montenegro Space Research (MSR) te makedonski Centar za inovacije i tehnološki razvoj (NAVIA).
Budući da su Japan, Rusija, Izrael i Srbija dali podršku tom projektu, Indija im je darovala financijska sredstva za izradu i lansiranje satelita. No Komitet za razvoj svemirskog programa (CSPD) iz Srbije kojem je Indija donirala satelit predložio je da to postane SESA-in projekt, tako da će na njemu raditi studenti iz regije. Oni će osmisliti i poruku koja će se emitirati u svemiru.
"To je jednostavan satelit koji će iza sebe ostaviti obrazovane mlade ljude", komentira Bosanac.
Brzinska analiza regionalne svemirske scene pokazuje kako se razvojni programi po državama poprilično razlikuju. Svima je cilj ojačati međunarodnu suradnju i obrazovanje mladih, no sinergijom država Adria regije pokriva se zaista mnogo svemirskih područja i međunarodnih organizacija.
Hrvatska A3 orijentirana je na razvoj satelitskog programa, raketnog elektromagnetskog pogona i umjetne inteligencije. Srbijanski CSPD ima strateško partnerstvo s Indijom i Roskosmosom, a u svojem najvećem projektu satelitski nadzire površinske vode u svijetu. MSR ima tijesnu suradnju sa stručnjacima iz područja svemirskih tehnologija u Velikoj Britaniji. CERIT surađuje sa sestrinskim ustanovama u Turskoj koje razvijaju svemirske tehnologije. NAVIA je visoko pozicionirana u razvoju tehnologije za dronove.
Možda se tako ne čini, ali sve te zemlje zaostaju za Europom i moraju nadoknaditi godine bez svemirskog programa. U pokušajima hvatanja koraka s europskim zemljama uglavnom ih vlade ne podržavaju. Europska komisija procjenjuje da je europska svemirska industrija vrijedna 53 do 62 milijarde eura te da zapošljava oko 231 tisuću ljudi. Osim za komunikaciju, svemirski se sustavi koriste za granični i pomorski nadzor, navigaciju u prometu, potragu i spašavanje, praćenje prirodnih katastrofa, praćenje klimatskih promjena, a sve je veća primjena i u poljoprivredi te ribarstvu.
Mali sateliti masovno se lansiraju u orbitu, no i tu se zrcale zemaljski trendovi, moraju se poštovati pravila održivosti. Ujedinjeni narodi (UN) nalažu da četiri ili pet godina nakon lansiranja satelit mora ući u atmosferu i izgorjeti, no to nisu ratificirale sve države.
"Problem je sa satelitima koji sami sebe zadržavaju u orbiti, a ne s amaterskim cube satelitima", rekao je Bosanac.
Pritom se osvrnuo na aktivnosti Elona Muska koji planira lansirati 20 tisuća takvih satelita. Oni će se sami održavati, dodao je, te naveo kako je taj cijeli projekt katastrofa.
"S 290 milijardi dolara taj je čovjek bogatiji od 120 zemalja svijeta, on je beskrupulozni biznismen kojeg nitko ne kontrolira. On može voditi svoj rat ako želi. Musk s 20 tisuća satelita može svaku točku na Zemlji promatrati konstantno 24 sata, da stvar bude gora, ima i kamere, a sve te informacije idu Musku. On s njima može raditi što hoće, može špijunirati koga hoće. Tu vlada totalna anarhija."
Špijunaže privatnih satelitskih tvrtki ne mogu se smatrati civilnim korištenjem svemira kakvo zagovara UN. Snimke takvih tvrtki dobro se naplaćuju, a koriste se i u ratne svrhe. Rusiji sada, primjerice, koristi što imaju jako razvijen svemirski program.
"Nažalost, razvoj svemirske tehnologije ide u vojne svrhe. Rusi su bili i ostali prvi što se tiče raketne tehnologije. Navođene rakete koje mogu ići i po dvije tisuće metara navigiraju se pomoću satelita", konstatirao je Bosanac te kao prijetnju detektirao i NASA-ine satelite koji navodno mogu obraniti Zemlju od asteroida. "Ti asteroidi mogu biti okrenuti prema Zemlji, tako da asteroid može postati i Zagreb."
Dok još nismo postali meta naoružanog satelita, Hrvatskoj, koja dosad nije lansirala nijedan satelit u svemir, smiješi se i projekt s Grčkom koji je zasad još uvijek na razini ideje. Riječ je o većem satelitu koji bi se razvio s ciljem snimanja poljoprivrednog zemljišta, mjerenja obradivosti, prisutnih bolesti ili zagađenosti mora.
"Za to postoji tržište i u perspektivi vidim da bi se u Hrvatskoj nastavio taj čitavi projekt, ali u zajednici s našim susjedima", zaključuje nositelj svemirskog programa u Hrvatskoj.
Iz grafike Nanosats.eu može se iščitati da je Italija dosad lansirala 20 nanosatelita, Slovenija dva te da je europski prvak u tome s 50 nanosatelita Njemačka. Globalno gledano, SAD s 1375 nanosatelita zapravo nema konkurencije, najveći rival mu je Kina s njih 80.
Slovenci predvodnici
Prvi hrvatski satelit
Regionalna suradnja
Jadranska aero-svemirska asocijacija
Svemirska analiza Adria regije
Svemirska održivost
Špijun Musk
Novi projekt
