Nakon puno, puno vremena ime američkog predsjednika proteklog je tjedna palo u drugi plan i naslove u medijima preuzele su, barem privremeno, neke druge osobe. Tijekom vikenda legendarni investitor Warren Buffett objavio je kako će do kraja godine odstupiti s pozicije čelnog čovjeka svoje kompanije Berkshire Hathaway.
Investicijski konglomerat pod čijim krovom se nalaze raznoliki biznisi, od osiguranja, preko lanca restorana brze hrane, korporativnih zrakoplova, do željezničkog prijevoza od iduće će godine voditi Greg Abel. Svojem nasljedniku Buffett ostavlja gomilu keša u kompaniji i dilemu kako ga potrošiti.
Nakon Buffetta ime koje se pojavilo u naslovima bilo je ono Friedricha Merza. U događaju koji je šokirao njemačku politiku Merz u prvom glasanju u parlamentu u utorak ujutro nije uspio dobiti dovoljnu podršku zastupnika kako bi postao novi kancelar. To je bilo prvi puta od Drugog svjetskog rata da predloženi kancelar nije na prvom glasanju prikupio potrebnu većinu. Nakon što su se koalicijske snage ponešto posložile Merz je ipak u utorak poslijepodne postao kancelar.
Katolička crkva dobila je novog papu. | Alessia Pierdomenico/Bloomberg
Treće ime postalo je u četvrtak četvrto ime, nakon što su 133 katolička kardinala u dvodnevnoj konklavi u Vatikanu izabrala novog papu. Američki kardinal Robert Prevost postao je papa Lav XIV. Najmanja državica na svijetu sada će ponovo malo skliznuti izvan glavnog fokusa medija i dijela javnosti kamo je dospjela nakon smrti pape Franje prije gotovo tri tjedna.
No dok smo još u blizini Vatikana skrenut ćemo pažnju na Inspire Impact Score. Pomalo neuobičajeni indeks mjeri koliko neka tvrtka posluje u skladu s kršćanskim vrijednostima. Najveće globalne korporacije poput Amazona ili Applea prošle su vrlo loše, no neke domaće poput Atlantic grupe i Hrvatskog telekoma dobile su pozitivne ocjene.
Atlantic i HT bitni su igrači domaćeg tržišta kapitala koje pokazuje sve znakove proljetnog buđenja. Na početku tjedna Končar je objavio kako je zagrebačka IT tvrtka Neos prihvatila obvezujuću ponudu Končar-digitala za kupnju te kako se nastavljaju pregovori "oko sklapanja ugovora o kupoprodaji udjela". Neos ima oko 160 zaposlenih i lani je imao prihode od 19,6 milijuna eura.
U nastavku tjedna zahuktala se priča oko ponude korporativnih obveznica malih domaćih tvrtki. Lanac Koykan pohvalio se uspjehom ponude, no iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga stiglo je upozorenje kako niti oni, a ni prije njih Qelo, nisu obavijestili regulatora kako su izuzeti od objave prospekta.
Iz Koykana su se pohvalili prodajom obveznica | Instagram
Prospekt za svoje izdanje zato je objavila Atlantic grupa koja će emitirati nove petogodišnje obveznice u iznosu od 80 milijuna eura. Prikupljenim novcem će djelomično refinancirati staru obveznicu od 300 milijuna kuna izdanu 2020. godine.
Za tržište kapitala se spremaju i Tokić grupa te osječko Žito. Obje kompanije su na putu prema javnoj ponudi dionica. Analitičari Bloomberg Adrije ističu kako starenje voznog parka u Hrvatskoj i regiji zapravo ide na ruku Tokić grupi koja se bavi prodajom rezervnih dijelova za vozila.
Marko Pipunić, predsjednik Uprave grupe Žito | Pixsell
U Žito grupi koja je ovih dana obilježila 35 godina poslovanja i lani je imala prihode od 335 milijuna eura se nadaju kako će njihova javna ponuda "ići što je brže moguće". U planu im je novi investicijski ciklus od 105 milijuna eura, a član uprave za financije Jozo Ljubičić ističe kako i dalje vide potencijal za rast kroz akvizicije jer je tržište dosta fragmentirano, ali će se fokusirati i na izgradnju novih kapaciteta.
S prihodima od 335 milijuna eura Žito grupa nije uspjela ući među najvećih 20 u domaćem gospodarstvu po prihodima prošle godine – granica je bila 665 milijuna eura – ali nije niti predaleko. Preliminarni podaci Financijske agencije pokazuju kako je top 20 domaćih kompanija po prihodima prošle godine imalo gotovo tri milijarde eura niže prihode nego u 2023. godini.
Zamjetan pad rezultat je najvećim dijelom smanjenja prihoda energetskih kompanija čiji su rezultati skočili u 2023. i 2022. godini radi skoka cijena energenata što je izostalo lani. I dok su energetičari bili u defenzivi, građevinarske kompanije nastavile su solidno poslovati. Kamgrad je u 2024. imao najviše prihode, a ING-GRAD najviši profit.
Građevinarski sektor poznat je po nezasitnom apetitu kad je u pitanju radna snaga. Na domaćem tržištu taj se apetit već nekoliko godina pokušava zapuniti stranim radnicima, a tim putem sada ide i Slovenija. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini poslodavci upozoravaju kako bi povećanje minimalne plaće moglo imati negativne gospodarske posljedice.
Negativne posljedice, svom srećom tek kratkotrajne, imao je i nedavni nestanak struje na Pirenejskom poluotoku, a postavlja se pitanje može li se nešto slično dogoditi i u Hrvatskoj? Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje ističe da bi, neovisno o specifičnom uzroku, cijeli slučaj trebao biti povod za ozbiljnu analizu upravljanja mrežom u uvjetima visoke integracije obnovljivih izvora energije.
Pirenejski poluotok završio je u mraku nakon nestanka struje | Bloomberg
Njima se strateški sve više okreće Europska unija, a dio energetsko-političkog zaokreta je i najava kako bi EU mogao predložiti zabranu uvoza ruskog plina od kraja 2027. godine. Zaoštravanje odnosa između Indije i Pakistana moglo bi donijeti nove napetosti u globalnu politiku i ekonomiju.
Primjer smirenosti proteklog su tjedna bile Savezne rezerve. Prema očekivanjima, kreatori američke monetarne politike zadržali su referentne kamatne stope na dosadašnjim razinama. Svojevrsna utjeha u burnim vremenima, barem kad su u pitanju investitori, mogu biti i dionice slovenskog farmaceuta Krke. Svojom stabilnom isplatom dividendi već 25 godina tvrtka se može ubrojiti među tzv. dividendne artistokrate.
U burnim događajima koji su obilježili proteklih nekoliko mjeseci, a i godina, malo smirenosti i stabilnosti svakako ne škodi. Barem dok iz Bijele kuće ne izleti neki novi hir i neka nova odluka. A tko zna, možda i bijeli dim.
.webp){kind=icon}
