Papa Franjo umro je s 88 godina, priopćili su iz Vatikana. Preminuo je u ponedjeljak u 7:35 sati, nakon što se posljednjih mjeseci borio sa zdravstvenim problemima. Bio je hospitaliziran u Rimu sredinom veljače zbog bronhitisa, koji je napredovao do upale pluća u obim plućnim krilima.
Papa se u nedjelju sastao s američkim potpredsjednikom Jamesom Davidom Vanceom, ali i hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
Bio je poznat kao papa koji je poticao katolike da prihvate suosjećajniji pogled na mnoga pitanja, ali mu je bilo teško zatvoriti knjigu o prošlim svećeničkim zlostavljanjima.
Postao je čelnik 1,4 milijarde svjetskih katolika u ožujku 2013. godine. Franjo je došao iz Argentine, što ga čini prvim papom iz Amerike, kao i prvim isusovcem na toj poziciji. Postao je papa nakon abdikacije Benedikta XVI. i gotovo odmah oživio je katoličanstvo svojim opuštenim držanjem koje je bilo u suprotnosti s njegovim prethodnikom. Tamo gdje se na Benedikta gledalo kao na čuvara pravovjerne doktrine, ugodnijeg s knjigama nego s mnoštvom, Franjo je stigao kao često blistav, ponizan papa s opširnom porukom.
Očarao je mnoge liberalne nekatolike svojom usredotočenošću na siromaštvo i ljudsku patnju. Bavio se i pitanjima kao što su klimatske promjene koje je okarakterizirao kao moralno pitanje koje se mora riješiti. Odbacujući povlastice i privilegije svog položaja, klonio se papinskih apartmana u palači.
Brojni izazovi Vatikana
Prvi znak kako će Franjo pristupiti papinstvu svijet je dobio 2013. godine kada je oprao noge desetak zatvorenika, među kojima su bile žene u pritvoru za mlade u Rimu. Time je prekinuta dugogodišnja papinska tradicija pranja nogu samo svećenicima.
Tijekom svoje prve konferencije za novinare kao papa, kada je upitan o homoseksualnim muškarcima koji služe kao svećenici, što Crkva nikad neće moći odobriti, Franjo je odgovorio: "Ako je netko homoseksualac i traži Gospodina i ima dobru volju, tko sam ja da sudim", naglašavajući kako osuda takvog nemorala nije na papi, već na Crkvi prema nebeskom mandatu, ali i otvarajući vrata svojim nepotpunim i često nejasnim izjavama.
No suočen s polariziranim svećenstvom i vatikanskom birokracijom, Franjo se borio ispuniti početna očekivanja da će se u potpunosti nositi s naslijeđem raširenog svećeničkog zlostavljanja djece. Ukinuo je najvišu razinu tajnosti koja se dugo koristila za zaštitu pedofila unutar crkve, ali uglavnom nije uspio zadovoljiti zahtjeve žrtava za odgovornošću. Usred novog vala optužbi za svećeničko seksualno zlostavljanje 2018. godine, Franjo se suočio s optužbama da je navodno ignorirao navodna upozorenja iz 2013. o navodnom zlostavljanju američkog kardinala Theodorea McCarricka.
Bloomberg
Vodio je tešku bitku da uvede više transparentnosti u vatikanske financije i tjerao je Kuriju, vatikansku upravu, da pažljivije sluša ideje udaljenih biskupa. Još jedno Franjino naslijeđe rekonfigurirani je kardinalski zbor, tijelo koje bira sljedećeg papu. Njegove izmjene povećavaju vjerojatnost odabira kandidata iz Azije ili Afrike.
Skromna obiteljska pozadina
Papa Franjo rođen je kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u radničkoj četvrti Buenos Airesa, kao jedno od petero djece imigranata iz Italije. Njegov otac Mario José radio je kao računovođa, a majka Regina María bila je domaćica.
U svojoj službenoj biografiji rekao je da je bio pod utjecajem svoje bake po majci Margherite Rose, koja je branila Crkvu od uspona fašizma njegovoj braći, sestrama i njemu pričala o životima svetaca.
Kada je imao 21 godinu, pola desnog plućnog krila mu je moralo biti odstranjeno zbog infekcije. Nakon oporavka upisao se u sjemenište i pridružio isusovačkom redu koji unutar Katoličke Crkve djeluje u korist siromašnih i za socijalnu pravdu. "Ne znam što se dogodilo", rekao je argentinskoj radiopostaji 2012. godine, "ali znao sam da moram postati svećenik".
Godine 1963. stekao je diplomu filozofije na sjemeništu Saint Joseph u San Miguelu u Argentini, gdje je nastavio studij teologije za drugi stupanj. Nakon zaređenja 1969. i kratkog angažmana u Španjolskoj, Bergoglio se vratio u Buenos Aires kao poglavar svih isusovaca u Argentini i susjednom Urugvaju. Njegov mandat poklopio se s jednim od najburnijih poglavlja argentinske povijesti, tzv. Prljavim ratovima 1970-ih, kada je vojna diktatura vodila brutalnu kampanju protiv ljevičarskih političkih protivnika.
Isusovci su također bili podijeljeni, a Bergoglio je razbjesnio aktiviste i na ljevici i na desnici svojim, kako je kasnije nazvao, "autoritarnim i brzim načinom donošenja odluka". Godine 1990. isusovačko ga je vodstvo u Rimu zapravo protjeralo u Cordobu, grad udaljen oko 650 kilometara od prijestolnice, gdje je živio jednostavno i redovito komunicirao s ljudima iz svih društvenih slojeva.
Bilo je to "vrijeme velike unutarnje krize", rekao je, a iz egzila je izašao s poniznijim pristupom vodstvu.
Neočekivan izbor pape
Bergoglio je imenovan biskupom 1992. godine i vođom najveće argentinske nadbiskupije kasnije tog desetljeća. Godine 2001. papa Ivan Pavao II. proglasio ga je kardinalom. Svjestan da Argentinci skupljaju sredstva za putovanje u Rim na proslavu njegova imenovanja, Bergoglio ih je pozvao da umjesto toga doniraju taj novac siromašnima.
Sličan je zahtjev uputio u ožujku 2013. godine kada je sa 76 godina izabran za 266. papu nakon što je Benedikt postao prvi papa koji je podnio ostavku u gotovo šest stoljeća.
Bloomberg
Budući da isusovci rijetko postaju biskupi, a kamoli pape, Franjo te 2013. godine nije vjerovao da će biti izabran i ponio je samo mali kovčeg sa sobom u Rim na konklavu. Njegov odabir, u petom krugu glasovanja, smatran je željom da netko izvana reformira papinsku birokraciju.
Povijesno gledano, pape su koristile svoj izbor imena kako bi označile svoje vrijednosti. Njegov izbor je bio naklon svetom Franji Asiškom, monahu iz 13. stoljeća koji je napustio obiteljsko bogatstvo da bi prigrlio siromaštvo. "Kako bih volio Crkvu koja je siromašna i za siromašne", rekao je nakon izbora imena.
Tijekom putovanja u SAD-u 2015. godine kazao je zakonodavcima da pobijede siromaštvo pravednijom raspodjelom bogatstva te je na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda osudio globalnu ekonomiju "koju vode samo ambicije za bogatstvom i moći".
Nakon što je otvorio račun na Instagramu 2016. godine, Franjo je dobio milijun pratitelja u manje od 12 sati.
Tijekom iznenadnog posjeta konferenciji u Vatikanu 2020., upozorio je čelnika Međunarodnog monetarnog fonda i nekoliko ministara financija da pomognu u ublažavanju tereta duga zemalja koje se bore, pozivajući na "novu financijsku arhitekturu" kako bi se osigurala socijalna pravda.
Godine 2021. papa je postao prvi poglavar Katoličke Crkve koji je posjetio Irak. Noseći poruku međuvjerskog dijaloga, posjetio je crkve koje su razorili ekstremisti Islamske države.
.webp){kind=icon}
