Kaos u Bijeloj kući, pred očima javnosti posvađali su se Trump i Zelenski, sporazum o mineralima pao je u vodu. "Utvrdio sam da predsjednik Zelenski nije spreman za mir ako je Amerika uključena", poručio je Trump. "Uvrijedio je SAD".
Dvojica čelnika otvoreno su se svađala oko svog pristupa rješavanju rata. "Kockate se s Trećim svjetskim ratom", rekao je Trump. "Putin nikada neće stati i ići će sve dalje i dalje", rekao je Zelenski, dodajući da ruski čelnik "mrzi Ukrajince". Nakon teških riječi ukrajinski čelnik napustio je Bijelu kuću.
A Trump se u ovom tjednu obrušio i na Europsku uniju prijeteći uvođenjem carina od 25 posto. "Unija je stvorena kako bi prevarila SAD", tvrdi Trump.
Najosjetljivija na nove namete je automobilska industrija EU-a koju je Trump specifično spomenuo u svojoj najavi novih nameta. Europski proizvođači vozila su i bez Trumpovog novog udara u problemima do grla, a visoke carine mogle bi pokrenuti širi trgovinski rat koji bi rezultirao još višim cijenama za građane s obaju strana Atlantika. Europski reciprocitet nije pametna ideja jer bi pokazivanje političkih mišića podiglo cijene inputa lokalnoj proizvodnji koja se muči i bez toga.
Što se građana EU-a tiče, na njih bi, kao i na Amerikance, carine praktički djelovale kao novi porez koji bi dodatno raspirio inflaciju. S druge strane, procjene instituta Grantham pokazuju da bi izbjegavanje odmazde rezultiralo minimalnim udarom na BDP Unije, odnosno smanjenjem od samo 0,1 posto.
Drugim riječima, ako europski lideri ostanu hladne glave i ne reagiraju na Trumpovo ekonomsko bunilo, carinski račun će u najvećoj mjeri podmiriti građani i tvrtke u SAD-u.
Volodimir Zelenski je pak popustio, i to nakon što je SAD odustao od zahtjeva da se Kijev obveže platiti 500 milijardi dolara od vađenja resursa u fond kao oblik otplate američke pomoći, tvrde anonimni izvori. Okvirni sporazum stvorio bi zajednički američko-ukrajinski fond za upravljanje budućim prihodima od prirodnih resursa zemlje.
Dok svijet muku muči s Trumpom, hrvatski BDP cvate. Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske lani je porastao 3,8 posto, što je pola postotka više od 3,3 posto rasta ostvarenog u 2023. godini, a u cijeloj Adria regiji, ova godina započela je u znaku inflatornih pritisaka, dok ekonomski pokazatelji ukazuju na nastavak nesigurnosti na tržištu. Hrvatska prednjači u eurozoni po visini inflacije.
Hrvati su pak zbog lošeg državnog i članskog upravljanja, tj. zbog krivog odabira obveznih mirovinskih fondova (OMF) izgubili milijune eura prinosa od 2014. godine, a taj gubitak potencijalnih prinosa nastavlja se jer Hrvati ne upravljaju svojom privatnom imovinom u OMF-ovima.
Naše tržište nekretnina odavno ne mari za osnovne ekonomske zakone, pa cijene kuća i stanova konstantno rastu, bez obzira na to što prodaja pada. Hrvatska narodna banka (HNB) nedavnom je odlukom o pooštravanju uvjeta za odobravanje kredita potaknula pravi mali tržišni rat među domaćim bankama koje su u privlačenje građana krenule mahnitim snižavanjem kamatnih stopa za stambene kredite, ali Hrvati trenutno najviše traže gotovinske kredite, no banke, osim jedne, nisu za njih smanjivale kamatne stope niti to namjeravaju učiniti.
Strah dužnika od toga da će im zbog neredovite otplate kredita banka uzeti stan ili neki drugi prostor pod hipotekom uvelike je neopravdan jer banke mrze preuzeti založene nekretnine. Banke nas uvjeravaju kako je to iznimno rijedak slučaj, a u prilog im idu čak i brojke. Prijeti vam ovrha i želite izbjeći taj problem? Pokušate li za to pronaći rješenje na sveznajućem Googleu, vjerojatno ćete naići na prijedlog da zatvorite sve račune i počnete poslovati isključivo preko Revoluta. Brojni korisnici, pa čak i stručnjaci, Revolut vide kao dobar način za bijeg od ovrha, no je li priča u realnosti tako jednostavna?
No dok neki dižu kredite, neki žele oploditi i sačuvati svoj novac, pa su Hrvatima zlatne poluge sve češći izbor. Zlato je na rekordnim razinama dok su kamatne stope za oročenu štednju na niskima. Ima u Hrvatskoj i onih koji su spremni ulagati u primjerice S&P 500, no i dalje veći broj građana poseže za konzervativnijim rješenjima.
Javna ponuda dionica ING-GRAD-a u kojoj je upis dionica započeo u ponedjeljak izazvala je visoki interes ulagača koji su do četvrtka već iskazali spremnost kupnje svih ponuđenih dionica.
Prema podacima Bloomberga zainteresirani investitori upisali su svih 1,2 milijuna dionica koje su ponuđene na kupnju. Upis dionica, što mali ulagači mogu napraviti i u poslovnicama Financijske agencije, nastavlja se do četvrtka 6. ožujka. Raspon cijene jedne dionice u javnoj ponudi je od 37 do 46 eura, što znači da se u ING-GRAD-u nadaju prikupiti između 44 i 55 milijuna eura svježeg kapitala. Rastu Končara pak ne vidi se kraj, očekuje se dvoznamenkasti skok prodaje i profitabilnosti, a njihova dionica predvodnik je rasta Crobexa.
Daleko od globalne političke i gospodarske scene važne odluke ovih su dana na leđima roditelja budućih hrvatskih prvašića koji djecu mogu poslati i u privatne osnovne škole. Za razliku od privatnih vrtića i fakulteta koji više nisu kuriozitet, privatne osnovne škole i dalje su rijetkost, a obećavaju puno za visoku cijenu.
.webp){kind=icon}
