Umjesto keša sve više Hrvata 'pod madracem' drži zlatne poluge

Zlato je na rekordnim razinama dok su kamatne stope za oročenu štednju na niskim razinama. Dok u Hrvatskoj ima onih koji su spremni ulagati u primjerice S&P 500, i dalje veći broj građana poseže za konzervativnijim rješenjima. Zlatne poluge, točnije investicijsko zlato, jedno su od takvih rješenja.

"Koliko je investicijsko zlato popularno među domaćim ulagačima najbolje govori podatak da je vrijednost prodaje investicijskog zlata u Hrvatskoj prije šest godina s 50 milijuna eura povećana na oko 300 milijuna eura u 2023. godini, dok su prošle godine Hrvati kupili investicijsko zlato u vrijednosti većoj od 350 milijuna eura", objašnjava za Bloomberg Adriju Mia Petričević, predsjednica uprave Auro Domusa.

Je li zlato precijenjeno?

Cijena zlata ubrzala je 2025. i dodala oko 12 posto do druge polovice veljače. To je ubrzalo trend iz 2024. godine, kada je cijena zlata porasla za čak 27 posto na godišnjoj razini. "Cijenu zlata podupire konstantno dobra potražnja zbog geopolitičkih neizvjesnosti, kupnje od središnjih banaka, ali i očekivanja porasta inflatornih pritisaka zbog uvođenja carina, što pogoduje zlatu kao zaštiti od inflacije", objašnjava viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić.

Od početka godine dolar slabi, objašnjava naša analitičarka, što ide u prilog potražnji za zlatom, jer se u slučaju slabljenja dolara zlato čini pristupačnijim izraženo u drugim valutama. Osim toga, kada dolar oslabi, ulagači se okreću zlatu, koje također funkcionira kao rezervna "valuta". Međutim, veza s dolarom prisutna je, ali je djelomično u sjeni i manifestira se kratkoročno. Uz to je rapidni rast cijena zasigurno učinio zlato znatno manje pristupačnim.

Iz perspektive maloprodajne potražnje za zlatom dobar je primjer Kina gdje potražnja za nakitom slabi zbog visokih cijena, dok potražnja za polugama i kovanicama pokazuje otpornost zbog jače funkcije pohrane vrijednosti. Istovremeno, kineska središnja banka nastavila je gomilati zlatne rezerve.

Potražnja za zlatnim nakitom u Kini slabi | Bloomberg

Petrov Savić ističe kako nam početak 2025. pokazuje da iako je zlato relativno skupo, precijenjeno prema Bloombergovim modelima, ulagači ne odustaju od metala jer vreba averzija prema riziku koja pak ulagače usmjerava prema zlatu kao utočištu. Sve je izvjesnije da inflacija nije prošlost, već da će je carine koje se uvode probuditi.

Cijena zlata prilagođena inflaciji bila je na tako visokim razinama nakon globalne financijske krize, kao i na početku pandemije. "Očekujem da će 2025. prosječna cijena zlata biti oko tri tisuće dolara po unci. Trenutačno postoji snažan zamah, no očekujem usporavanje rasta cijene zlata kasnije tijekom godine, ali ne vidim prostora za značajniju korekciju prema dolje", zaključuje naša analitičarka.

Odnos Hrvata i zlata

Sve više ljudi svjesno je da zlato, povijesno gledano, čuva vrijednost imovine i donosi zaradu te da je puno bolje novac investirati u fizičko zlato nego ga pustiti da stoji na bankovnom računu i gledati kako inflacija postepeno jede ušteđevinu. Iako je Hrvatska i dalje izrazito bankocentrično društvo, navike se polako počinju mijenjati.

Stoga smo kod vodećih prodavatelja investicijskog zlata provjerili kako dišu Hrvati po pitanju zlatnih poluga.

Investicijske navike, objašnjava Petričević iz Auro Domusa, razlikuju se od klijenta do klijenta prvenstveno na temelju njihovih financijskih mogućnosti, odnosno količine novca koji imaju sa strane i koji žele uložiti u zlato.

"Imamo klijente koji u rasponu od nekoliko godina ulažu milijunske iznose i njihovi pasivni prihodi bilježe se u stotinama tisuća eura. Takvi veliki ulagači najčešće za svoj portfelj biraju zlatne poluge velikih gramaža od 250, 500 ili 1000 grama. Mnogi su u početku spremni investirati manje iznose, ali kad shvate kolika je zarada na duže staze, vrlo su brzo spremni ponovno investirati. S druge strane, imamo i klijente koji ulažu manje iznose od 100, 200 ili 500 eura i čine to na mjesečnoj bazi. Tako, umjesto da novac stavljaju na banku, štede u zlatu kojem vrijednost raste iz mjeseca u mjesec", objašnjava Petričević.

Investicijsko zlato je najbolje pohraniti u sefove | Auro Domus

Rast štednje u zlatu je definitivno primjetan i "prosječni Hrvat danas ulaže u zlato i do deset puta više nego prije samo par godina. Međutim, Hrvatska je i dalje izrazito bankocentrično društvo, pa građani i dalje drže preko 40 milijardi eura na bankovnim računima, unatoč niskim i ponekad nepostojećim kamatama na taj oblik štednje", objašnjava nam vlasnik i direktor Centra Zlata Saša Ivanović.

Interni podaci Centra Zlata pokazuju da su Hrvati u prošloj godini u zlato investirali oko 350 milijuna eura, što je značajan porast u odnosu na godinu prije. Ivanović ističe kako većina tog iznosa otpada na fizičko investicijsko zlato u vidu zlatnih poluga i zlatnika koje je oslobođeno svih poreza i čija je cijena samo u zadnjih 12 mjeseci porasla za više od 40 posto, gledano u eurima.

Ulagači u zlatne poluge i zlatnike vrlo su šarolika skupina koju čine ljudi raznih karakteristika. "Jedni preferiraju periodične mjesečne kupnje manjih gramaža i štednju na taj način, dok drugi ulažu veće iznose odjednom nakon isteka oročenja u banci ili primjerice prodaje nekretnine", objašnjava Ivanović.

Zlato postaje sve češći izbor u Hrvatskoj | Centar Zlata

Ulaganje u zlato doista značajno raste u Hrvatskoj, "ali je udio tog ulaganja, kada se stavi u odnos ukupne količine štednje hrvatskih građana u bankama, još uvijek vrlo malen te se kreće na razinama od oko jedan posto ili čak manje", objašnjava za Bloomberg Adriju Krunoslav Marčinko, direktor tvrtke Tetragram Plemenit.

Marčinko ističe kako je to ulaganje u zadnje vrijeme posebno atraktivno bivšim vlasnicima nekretnina, koji, nakon što nekretninu prodaju, nerijetko svoj novac prebace u fizičko zlato. "Moglo bi se reći da se neki, ne bismo rekli prosjek, nego medijan kupnje investicijskog zlata kreće na razini od oko 100 grama, budući da je najveći iznos kupnje investicijskog zlata koji se može kupiti za gotovinu upravo otprilike u toj masi", pojasnio je Marčinko.

Zašto zlato?

Ljudi su počeli shvaćati da je investiranje u zlato odlična štedna opcija za budućnost. Vrijednost zlata u zadnjih je 20 godina porasla za više od 650 posto, ističu iz Auro Domusa, dok u posljednjih 60 godina bilježi prosječan godišnji rast od preko devet posto, a takvu kamatu ne može osigurati niti jedna bankovna štednja.

Hrvati vole igrati na sigurno i čuvati novac u banci, poručuje Petričević, no prema spomenutim brojkama koje sugeriraju rast interesa za investiranjem u zlato, čini se da polako počinju shvaćati prednosti takve vrste investicije, a to je puno veći povrat ulaganja.

Zlato je rijetko instrument špekulativnih transakcija na burzi, a češće se kupuje kao dugoročno ulaganje. Štednjom u zlatu vrijednost ušteđevine postepeno raste, poručuju naši sugovornici, a jednog dana kada se unovči, to se može učiniti u bilo kojem trenutku, bilo gdje u svijetu. Investicijsko zlato je, naime, vrlo likvidna imovina i upravo je to jedna od njegovih glavnih prednosti u odnosu na nekretnine, koje tijekom godinama gube na vrijednosti te ih nije moguće tako lako i brzo prodati kao što je to slučaj sa zlatom.

Zlato je rijetko instrument špekulativnih transakcija na burzi | Bloomberg

"Rast cijene zlata u eurima od 85 posto u zadnjih pet godina dodatno je privukao štediše žutom plemenitom metalu, a u Centru Zlata očekujemo nastavak tog trenda i u godinama pred nama", objašnjavaju. Važno je spomenuti kako su "zlatne poluge i zlatnici oslobođeni svih poreza, tako da sva zarada ostaje ulagaču, i bez kakvih obaveza prema državi", ističu stručnjaci.

Sve veći broj Hrvata prepoznaje isplativost zlata koje pruža sigurnu luku u vremenima kada štednja u novcu nije isplativa. No preporuka je da zlato ipak držite u sefovima, a ne ispod madraca.