Cijene zlata u proteklih su pet godina, zahvaljujući između ostalog i inflacijskom okruženju, zasjajile za 80 posto te su ovaj plemeniti metal vratile u investicijski fokus. Uncom zlata na svjetskim se tržištima ovih dana trguje po cijeni od oko 2.900 dolara i ne bi iznenadilo da ona uskoro premaši i psihološku granicu od tri tisuće dolara.
Tim povodom bacili smo pogled na svjetsku proizvodnju zlata u kojoj dominiraju države s velikim teritorijima. Prema procjenama Američkog geološkog zavoda (United States Geological Survey – USGS) u svijetu je lani proizvedeno oko 3.300 tona zlata, pedesetak tona više nego u 2023. godini.
Najveći proizvođač bila je Kina s 380 tona. Vrhunac proizvodnje ta je država dosegnula 2016. s iskopanih 455 tona zlata, no usprkos padu godišnja proizvodnja joj u međuvremenu niti jedne godine nije bila niža od 300 tona. Uz to što se nalazi na samom vrhu po proizvodnji, Kina je i jedan od najvećih svjetskih potrošača zlata te joj godišnja potrošnja prelazi 800 tona.
Čitaj više
Zlato na rekordnoj razini u nestabilnoj sesiji dok Trumpovi potezi podižu potražnju
Ulagači će biti usmjereni na izlaganje predsjednika Saveznih rezervi pred Kongresom, u utorak i srijedu.
11.02.2025
S&P 500, zlato ili nešto treće – kako ulagati u neizvjesnoj 2025. godini?
Ulagači traže sigurnost dok tržište ulazi u neizvjesnu godinu.
06.02.2025
Zlato ide prema rekordnoj cijeni u 2025., a srebro ga prati u stopu
Samo u 2024. godini (do sredine prosinca) cijena zlata je na međugodišnjoj razini porasla oko 30 posto.
25.12.2024
Na drugom mjestu lani se našla Rusija s proizvodnjom od 310 tona, što je bilo na razini 2023. godine. Kao i kod drugih država proizvodnja zlata u Rusiji ne mijenja se puno iz godine u godinu, no u duljim razdobljima ipak se vide prevladavajući trendovi. Još 2017. godine Rusija je proizvodila 255 tona.
Nakon Rusije slijedi Australija s lanjskom proizvodnjom od 290 tona, a listu pet najvećih još popunjavaju Kanada s prošlogodišnjih 200 tona te Sjedinjene Američke Države s proizvodnjom od 160 tona zlata.
Uz prosječnu cijenu zlata od oko 2.400 dolara za uncu u 2024. godini, ukupna godišnja globalna proizvodnja ove kovine lani bila je vrijedna oko 250 milijardi dolara.
U Američkom geološkom zavodu navode kako se oko 45 posto godišnje proizvodnje zlata potroši za izradu nakita, dodatnih 21 posto kupuju središnje banke i slične institucije, u poluge se slije dodatnih 19 posto, dok se sedam posto utroši za izradu kovanica i medalja. U elektronici i električnoj industriji završi oko šest posto, a preostalih jedan posto proslijedi se u ostale svrhe.
Investicija za mirovinu
Kao investicijska mogućnost zlato se najčešće spominje u razdobljima raznih kriza. Osim izravne kupnje poluga ili nakita, u zlato se može investirati i posredno kroz kupnju udjela u investicijskim fondovima koji su vezani uz cijenu zlata ili kompanije koje ga proizvode, ali i kroz kupnju dionica rudarskih kompanija.
Na tu su se taktiku odlučili čak i u hrvatskim mirovinskim fondovima. AZ fondovi drže dionice dvaju velikih proizvođača zlata: Newmont Corpa i Barrick Golda, a vlasnički udio u Barricku imaju i Raiffeisen mirovinski fondovi.
Gotovo polovica svjetske proizvodnje zlata završi prerađena u nakit | Qilai Shen/Bloomberg
Prema dostupnim podacima ove dvije kompanije zaslužne su za oko desetine ukupne svjetske proizvodnje zlata. Newmont često proglašavaju najvećim svjetskim proizvođačem, a lanjski plan proizvodnje bio im je na razini od 6,9 milijuna unci, što odgovara 215 tona. Barrick je prošlu godinu završio s proizvodnjom od 3,9 milijuna unci, odnosno oko 120 tona zlata.
U apsolutnim iznosima cijena zlata je ovih dana na najvišim razinama u povijesti. Razinu od tisuću dolara unca je prvi puta premašila prije 15-ak godina, a razinu od dvije tisuće dolara u kolovozu 2020. godine zahvaljujući pandemiji.
Blistavi izgledi
No bez obzira na to, zlato u ovom trenutku i nije najskuplje što je ikad bilo. Kad se cijena prilagodi za inflaciju, zlato je bilo skuplje u siječnju 1980. godine s cijenom koja je u jednom trenutku dosegnula 850 dolara za uncu. U današnjem novcu to bi bilo blizu 3.500 dolara.
Visoka vrijednost zlata na prijelazu iz 1970-ih u 1980-e godine bila je posljedica više faktora. Američki dolar od početka 1970-ih nije više bio vezan uz zlato, a u idućim godinama rastu cijene zlata doprinijela je američka stagflacija, odnosno visoka inflacija, visoka nezaposlenost i nizak ekonomski rast. Ti su problemi kulminirali upravo s krajem 1970-ih, odnosno početkom 1980-ih.
Aktualni izgledi za globalnu ekonomiju također nisu blistavi. Nije čudo stoga da je investitorima zablistalo zlato.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...