'Čarolija' Mediteranskog tržišta nafte - benzin priuštiviji od dizela, cijene goriva brzo rastu, a sporo padaju

Cijene goriva osjetno su skočile u utorak pa je opet morala intervenirati Vlada s ograničenjima cijena. Unatoč tome, litra benzina poskupila je za četiri, a litra dizela za sedam eurocenti. To nas je ponukalo da izračunamo kako je rast cijena utjecao na priuštivost goriva.

Podsjećamo, prošlo ljeto smo izračunali da smo po prvi puta od samostalnosti probili granicu od 1000 litara goriva (dizela), koliko se tada moglo kupiti za jednu prosječnu plaću.

Trenutno smo u malo paradoksalnoj situaciji da litra dizela stoji pet eurocenti (1,55 eura) više od litre benzine (1,5 eura), a podatke za prosječnu plaće imamo tek za prosinac prošle godine pa je usporedba malo nezgodna, no svejedno ćemo povući grubu paralelu za potrebe teksta.

Manje dizela, više benzina

Dakle, prosječna plaća za posljednji mjesec 2025. iznosila je 1494 eura i bila je za par eura manja od prosjeka iz studenog (1498 eura). Kada taj iznos podijelimo s novom cijenom dizela na benzinskim pumpama od 1,55 eura, ispada da možemo dobiti 964 litre nafte za prosječnu plaću.

To je osjetno manje od našeg izračuna za lanjski srpanj kada smo za prosječnu plaću (1439 eura) mogli natočiti skoro 1043 litara dizela. Dakle, kupovna moć nam je pala za 80-ak litara, što je solidan spremnik pa i spremnik i pol u manjim automobilima.

Kada gledamo benzin, situacija je nešto bolja jer možemo "tankati" 996 litara, što je par litara više u usporedbi s prošlim ljetom kada je prosječna plaća vrijedila 992 litre.

Paradoks Mediteranskog tržišta

Još jedna zanimljivost vezana uz trenutno stanje je nevjerojatno brza reakcija tzv. Mediteranskog tržišta nafte. Kada je cijena barela bilo gotovo dvostruko niža od vrhunca cijene otprije par dana cijena goriva na benzinskim postajama bila je praktički tek par eurocenti niža nego što je danas.

Tada se to objašnjavalo time što naftne kompanije koje posluju kupuju na Mediteranskom tržištu koje blago kaska za globalnim pa treba vremena da se cijene niveliraju za krajnje korisnike. Navodno su tada cijene bile više jer su se na postajama trošile zalihe kupljene po višoj cijeni.

Zanimljivo, kada je došlo do napada na Iran, Mediteransko tržište nije časilo ni časa već je instantno reagiralo na rast cijene barela, a još brži su bili domaći operateri koji sada više nemaju zalihe kupljene po staroj, nižoj cijeni već odmah moraju povećati cijene.

Što je zapravo Mediteransko tržište?

Što je onda to misteriozno Mediteransko tržište po kojem se kroji cijena goriva u Hrvatskoj i u kakvoj je korelaciji s globalnim tržištem? Prije par mjeseci smo pitali eksperte da nam pojasne.

Energetski stručnjak Ivan Brodić kazao nam je kako se radi o statističkom tržištu koje uzima prosjek cijena pojedinog derivata kojim se u određenom tjednu trguje u velikim mediteranskim lukama, poput Genove, Piacenze i Marseillea. Ono na promjene u cijenama Brenta reagira s nekoliko dana zakašnjenja.

"U cijeni kojom se trguje derivatima u Genovi uračunata je cijena rafinerije, transporta, porezi. Taj zbroj cijena se uzima kao referentan dalje za izračun cijena u Hrvatskoj. Dakle to nije burza poput londonskog i TTF-a već je riječ o statističkom, referentnom tržištu", ispričao nam je Brodić.

O čemu se tu radi smo pitali i bivšeg generalnog direktora Ine i stručnjaka za energetiku Davora Šterna.

"Ono što se naziva Mediteranskim tržištem je refleks trgovina koje su se dogodile tijekom određenog dana ili sata. Postoji više specijaliziranih platformi koje objavljuju cijene, dvije najvažnije su Platts i Argus. Tamo svi trgovci objavljuju svoje cijene i prema njima se formira mediteranska cijena. Slično je i s tržištem derivata koje nije jednako tržištu nafte", pojašnjava Štern.

Potražnja za derivatima ovisi o godišnjem dobu i strategijama trgovaca te se razlikuje od potražnje za naftom, stoga ni cijena ne mora biti u strogoj korelaciji.

Dakle, nafta kupljena na tržištu mora stići u rafinerije na preradu, pa se onda transportirati do krajnjeg kupca, a sve to zahtijeva vremena. U međuvremenu se cijena sirove nafte na tržište može promijeniti, ali derivati koji dolaze na crpku odražavaju cijenu po kojoj je ona kupljena prije nekoliko tjedana.

Nažalost, iskustvo nas uči da stvari tako funkcioniraju samo kad cijene trebaju pasti, dok su poskupljenja puno ažurnija.