Zašto su ulaganja u energetsku otpornost nužna investicija

Hrvatska se priprema za novi investicijski ciklus osnažen bespovratnim sredstvima iz Europskog gospodarskog prostora i norveških fondova, pri čemu je za jačanje otpornosti infrastrukturne i energetske mreže na klimatske promjene namijenjeno više od 30 milijuna eura. Ta sredstva dolaze u trenutku kada se hrvatski energetski sustav suočava s ozbiljnim izazovima, od zastarjele infrastrukture do sve većih troškova uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama.

U razgovoru za Bloomberg Adria TV, Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), analizira stanje sustava i procjenjuje da nas klimatske promjene već sada koštaju stotine milijuna eura godišnje, pretvarajući budući rizik u konkretan proračunski izdatak.

"Zlatna sredina" s opasnim slabostima

Na pitanje gdje se Hrvatska nalazi u usporedbi s državama srednje i istočne Europe po pitanju otpornosti energetske infrastrukture, Domac daje nijansiran odgovor. S jedne strane, Hrvatska ima prednosti poput dobre povezanosti i diverzificiranih izvora energije, što nas smješta u, kako kaže, "zlatnu sredinu". Međutim, ta slika skriva dublji problem koji se očituje na lokalnoj razini.

"Nažalost, zaostajemo u lokalnoj otpornosti infrastrukture. Naša distribucijska mreža, niskonaponski sustavi i prijenosna mreža su stari, donekle i loše održavani. Puno godina nismo investirali onoliko koliko je bilo potrebno", upozorava Domac. Posljedice takvog stanja najvidljivije su ljeti, kada zbog velikih vrućina i turističke sezone potrošnja električne energije drastično raste.

Tada se sustav, kako kaže Domac, "muči i jedva preživljava", što ukazuje na hitnu potrebu za modernizacijom i ulaganjima kako bi mreža mogla izdržati buduće izazove.

Klimatske promjene više nisu apstraktna prijetnja, već, prema riječima Domca, "vrlo konkretna stavka u proračunu". Troškovi se gomilaju na nekoliko razina. Prvo, hrvatski energetski sustav uvelike se oslanja na hidroelektrane, čija proizvodnja u sušnim godinama pada za 15 do 20 posto. Taj manjak mora se nadoknaditi uvozom, koji u ljetnim mjesecima doseže i do 30 posto ukupnih potreba za električnom energijom.

"Financijski to strašno puno znači", naglašava Domac. Uz to, toplinski valovi podižu vršnu potrošnju, dodatno opterećuju mrežu i dižu cijene energije. Naposljetku, ekstremne oluje, poplave i nevremena redovito uzrokuju izravne štete na mreži koje se procjenjuju na desetke milijuna eura godišnje.

"I onda kad se sve to zbroji, zapravo mi imamo groznu štetu u vidu i određenih izgubljenih prilika jer svaki megavat koji ne proizvedemo doma moramo uvesti. Tu je riječ o stotinama milijuna eura", zaključuje Domac.

Pametna ulaganja se vraćaju višestruko

Novi paket od preko 30 milijuna eura iz norveških fondova i fondova Europskog gospodarskog prostora predstavlja priliku za ublažavanje ovih problema. Iako Domac smatra da taj iznos "nije naročit" za potrebe energetike te da bi trebalo ulagati znatno više, ističe da su ovakve investicije iznimno isplative. Iskustva iz prethodnih ciklusa, gdje su sredstva uspješno korištena za poticanje tržišta solarnih elektrana, pokazuju da se investicije u kvalitetne projekte vraćaju u roku od pet do osam godina.

Ulaganja u energetsku učinkovitost, bilo da se radi o solarnim elektranama na javnim zgradama ili obnovi fasada škola, donose konkretne uštede kroz niže račune i manje štete, naglašava. Prema njegovoj procjeni, svaki uloženi euro danas znači dva do četiri eura izbjegnutih troškova sutra. "Najskuplje rješenje uvijek je ne činiti ništa", poručuje Domac, pozdravljajući nova sredstva kao korak u pravom smjeru.

 

Ipak, ostaje ključni izazov: kako osigurati da ova sredstva dođu do onih kojima su najpotrebnija? Domac upozorava na ogroman jaz u administrativnim kapacitetima između velikih gradova, koji su spremni s projektima, i malih općina koje nemaju ni dovoljno ljudi ni znanja za prijavu.

"Riskiramo da tranzicija bude samo za velike gradove i taj jaz između, recimo, Zagreba, Poreča i sličnih koji tu ulažu i nekih malih općina, bit će samo sve veći", kaže Domac. Rješenje vidi u udruživanju manjih jedinica lokalne samouprave. Kao uspješan primjer navodi projekt koji je provela REGEA, gdje je objedinjena rekonstrukcija javne rasvjete za 47 gradova i općina sjeverozapadne Hrvatske. Takvo "okrupnjavanje" projekata, smatra, ključno je za ubrzanje tranzicije i osiguravanje da njezine koristi osjete svi dijelovi Hrvatske.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.