Na burzovnom propuhu hrvatski mirovinski fondovi zakašljali, ali nemaju temperaturu

Nedavni burzovni uragan koji je usred carinskog rata izazvao snažne turbulencije na globalnim tržištima kapitala podsjetio je na neugodna vremena otprije desetljeće i pol kad je svjetska kriza ugrozila temelje globalnog financijskog sustava. Nastradale su tada dionice, obveznice, krediti, valute, a upitna je bila i isplata mirovina. U državama gdje mirovinski sustavi počivaju isključivo na kapitaliziranoj osobnoj štednji, što je kod nas poznato i kao drugi mirovinski stup, krah na burzama tada je značio i oštar pad vrijednosti imovine kojima su upravljali mirovinski fondovi.

Za one koji su se u tom razdoblju spremali u mirovinu to je moglo značiti i bitno manje novca na računima, odnosno bitno niže penzije. Slične oscilacije na burzama ovih dana otvorile su i u Hrvatskoj pitanje mogu li takvi padovi ugroziti domaće mirovinske fondove. Odgovor je: i da i ne, ali više ne nego da.

Ključno je imati u vidu kako je mirovinska štednja dugoročno ulaganje. Kratkoročni, čak i oštriji padovi na burzama u duljem roku ne znače puno. Poremećaja na tržištima bilo je i tijekom pandemije COVID-19 i nakon ruskog napada na Ukrajinu, no oni su u godinama nakon tih događaja ispravljeni.

Faktor koji pritom igra veliku ulogu je sastav portfelja pojedinog fonda. Fondovi koji drže više dionica su proteklih dana stradali najviše. U Hrvatskoj su to fondovi tzv. kategorije A okrenuti najmlađim članovima. Radi se o najrizičnijim fondovima, ali njihova je imovina relativno skromna. U njima se nalazi tek 3,4 posto od ukupne imovine fondova drugog mirovinskog stupa.

U fondovima kategorije B se krajem veljače nalazilo 89 posto imovine, odnosno 21,3 milijarde eura i ozbiljniji udar na njih imao bi puno jačeg utjecaja na eventualne konačne mirovine. Matej Vujanić, analitičar Bloomberg Adrije, ističe kako su ti fondovi ove godine povećali izloženost dioničkom tržištu.

"Prema najnovijim podacima, prosječni udio dionica u njihovim portfeljima porastao je gotovo za jedan postotni bod u odnosu na kraj 2024., dosegnuvši 25,6 posto. Gotovo cjelokupno povećanje odnosi se na inozemne dionice, dominantno američke, što sugerira kako fondovi nisu u potpunosti anticipirali geopolitičke i tržišne šokove koji se događaju", drži.

Indeks Mirex, koji odražava promjenu vrijednosti njihove imovine, za kategoriju B je od početka godine smanjen za 0,12 posto. "U kontekstu šireg tržišnog okruženja, takav rezultat se može ocijeniti kao relativno dobar i stabilan", komentira Vujanić.

Dodaje i kako "jedan od faktora otpornosti domaćih fondova leži u diverzifikaciji kroz alternativne investicije, koje su manje korelirane s kretanjima na tržištu kapitala". U prosjeku, 2,4 posto imovine fondova B kategorije alocirano je u alternativnu imovinu poput private equity fondova i nekretnina.

U Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) također su ovih dana podsjetili na raznoliko ulaganje mirovinskih fondova. U izjavi za Hinu prošlog tjedna podsjetili su kako je portfelj mirovinskih fondova diverzificiran i osim dionica uključuje obveznice, investicijske fondove i druge oblike imovine, čime se negativni utjecaji pada dioničkih indeksa ublažavaju.

Na globalnim burzama prethodnih dana nije manjkalo uzbuđenja | Michael Nagle/Bloomberg

 

I iz Udruge mirovinskih fondova naglasili su kako su "hrvatski mirovinski fondovi kroz povijest prošli kroz periode značajnih korekcija na tržištima kapitala", a u Udruzi su "skretali pozornost na dugoročan aspekt ulaganja", piše Hina.

Dugoročni aspekt nije zanemario niti analitičar Bloomberg Adrije. Vujanić objašnjava kako "iako tek 3,5 posto ukupnog izvoza Hrvatske odlazi u SAD, pa je direktan utjecaj carina ograničen, usporavanje europskog gospodarstva moglo bi imati negativan efekt i u Hrvatskoj".

Zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica u prošloj godini, domaći su mirovinski fondovi lani ostvarivali odlične prinose. U kategoriji B najbolji je bio fond PBZ Croatia osiguranja s cjelogodišnjim prinosom od 12,7 posto.

Zaštita portfelja

Vujanić ističe da je ove godine "za sada" najbolji Erste plavi fond koji je u plusu 0,85 posto. "Relativno bolji rezultat može se pripisati većoj zaštiti portfelja kroz izloženost alternativnim investicijama koje čine oko 3,7 posto portfelja te kroz zaštitu portfelja putem hedginga", objašnjava.

Kratkoročne fluktuacije na tržištima mogu izazvati nervozu, ali u duljem horizontu investicija mirovinskih fondova nestanu. To nipošto ne znači da nema rizika. Negativni trendovi na tržištima kapitala mogu potrajati godinama.

Hrvatska je čak i tu na neki način zaštićena. Kad bi se kriza na tržištu kapitala i produljila na nekoliko godina ili čak desetljeće, pitanje je koliko bi to točno utjecalo na iznose mirovina.

Mirni umirovljenički dani lakši su uz adekvatne mirovine | Baldo Marunčić/Hina

 

Otkad je mirovinska reforma zaživjela početkom 2002. godine, obvezni doprinosi za mirovinsko osiguranje dijele se između prvog i drugog stupa. Udio koji ide u drugi stup, koji je više pod utjecajem događaja na tržištima kapitala, od samog se početka reforme nije mijenjao.

Zbog toga, kad su u pitanju buduće mirovine, nije realno očekivati potpuni prelazak na individualnu kapitaliziranu štednju, već će one vjerojatno biti kombinacija isplata iz prvog i drugog stupa. Uz dugotrajnu krizu na burzama dionica, drugi stup bi se možda i zanjihao, no isplata mirovina bi i dalje barem dijelom bila moguća iz prvog, državnog stupa. Pa koliko izdrži.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar