.webp){kind=icon}
Inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u svibnju je iznosila 4,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u ponedjeljak, dok je prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena rast bio na razini od 3,3 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima) na godišnjoj razini, porast cijena ostvaren je u komponentama usluga (6,1 posto), hrane, pića i duhana (3,2 posto), energije (1,9 posto) te industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (1,5 posto).
U odnosu na travanj, cijene su po HICP-u rasle za 0,2 posto, odnosno za 0,1 posto mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena.
Čitaj više
Vujčić: 'Inflacija se mora poboljšati za smanjenje ECB-a u rujnu'
Kašnjenje u postizanju cilja od dva posto smanjilo bi šanse za pomak.
17.06.2024
Analiza BBA: Adria regiju čeka solidan rast, Hrvatsku guraju turizam i fondovi EU-a
Hrvatska i Sjeverna Makedonija mogu imati nešto veću razine stope inflacije od ostatka regije zbog snažne potražnje i turizma.
17.06.2024
Svjetska banka: U Hrvatskoj očekivani rast malo iznad svjetskog prosjeka
Nakon ovogodišnjih tri posto Svjetska banka predviđa da će u iduće dvije hrvatski gospodarski rast blago usporiti na 2,8 i 2,7 posto.
12.06.2024
U cijeloj eurozoni svibanjska godišnja inflacija procijenjena je na 2,6 posto, dok je u Hrvatskoj 4,3 posto nakon 4,7 posto u travnju. Jedino je Belgija s 4,9 posto imala veću svibanjsku godišnju stopu inflacije.
Prosječna inflacija u Hrvatskoj ove godine mogla bi biti nešto iznad tri posto, no do kraja godine trebala bi pasti ispod tri posto na godišnjoj razini, ocjenjuje analitičarka Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić.
"Cijene su u Hrvatskoj u svibnju i dalje rasle brže u odnosu na prosjek eurozone. Ne iznenađuje da je Hrvatska trenutačno među članicama eurozone s najvišom inflacijom ako imamo u vidu i da je među državama s najvećim ekonomskim rastom", ističe Petrov Savić.
Predvodimo Uniju i po rastu BDP-a
Podsjećamo, Hrvatska je u prvom tromjesečju ostvarila najveći rast bruto domaćeg proizvoda u eurozoni od 3,9 posto godišnje.
Prema prognozi našeg analitičkog tima, Hrvatska će ove godine imati gospodarski rast od 3,5 posto.
"Poboljšana vanjskotrgovinska bilanca, posebice vidljiva u travnju, ukazuje na jaču inozemnu potražnju, što potiče izvoz. Turistička sezona dat će poticaj izvozu usluga u kontekstu porasta globalnih putovanja i značajnog povratka zapadnoeuropskih turista. U 2025. godini predviđamo rast od 2,7 posto pod utjecajem visoke baze u potrošnji i turizmu. Budući rast će se vrtjeti oko povećanih investicija, posebice u industriji kako se kamatne stope smanjuju te struktura izvoza poboljšava", navode analitičari.
Petrov Savić dodaje da će u idućim mjesecima glavni faktor inflacije biti cijene usluga uslijed turističke sezone.
"U 2024. očekujemo inflaciju nešto iznad tri posto u prosjeku, ali vidimo da se do kraja godine spušta ispod tri posto. U najvećoj mjeri inflacija će biti uvjetovana rastom cijena usluga, pogotovo što su pritisci na cijene roba relativno niski. Cijene proizvođača za domaće tržište su u međugodišnjem minusu, kao i globalne cijene hrane", ocjenjuje Petrov Savić.
Što s kamatnim stopama?
Smanjenje kamatnih stopa u rujnu zahtijevalo bi poboljšanje inflacijskih izgleda Europske središnje banke (ECB), poručio je član Upravnog vijeća Boris Vujčić u intervjuu za Bloomberg.
Iako akcija u srpnju nije u potpunosti isključena, više podataka i svježi niz prognoza bit će dostupni dva mjeseca kasnije, rekao je Vujčić. Svaka naznaka kašnjenja u postizanju cilja ECB-a smanjila bi izglede za ponovno smanjenje troškova posudbe u to vrijeme.
"Kako bismo učinili više, moramo vidjeti više", rekao je Vujčić na konferenciji HNB-a u Dubrovniku. "Svako produljenje konverzije inflacije prema srednjoročnom cilju slabi argumente za smanjenje kamata, i obrnuto."
ECB je ranije u lipnju snizio stope za četvrtinu boda, devet mjeseci nakon posljednjeg povećanja. Odluka je uslijedila uz projekcije koje pokazuju nešto bržu inflaciju ove i iduće godine te nešto duži put prema dva posto.
"Do rujna ćemo pratiti podatke koji pristižu, a dotad ćemo imati još tri očitanja inflacije, podatke o gospodarskoj aktivnosti, tržištu rada i financijskim tržištima te novu projekciju", rekao je Vujčić. "Srpanj je uvijek opcija, ali puno više podataka bit će dostupno u rujnu. Na tom sastanku sve je otvoreno – pauza ili rez. Ne želim pokazati nikakve signale o tome što želimo učiniti prije nego što vidimo više podataka."
Poruke u sličnom tonu iz Dubrovnika su poslali i drugi Vujčićevi kolege iz ECB-a.
