Svjetska banka: U Hrvatskoj očekivani rast malo iznad svjetskog prosjeka

U najnovijem izvješću o globalnim gospodarskim kretanjima Svjetska banka iznosi kako očekuje da će se rast svjetskog gospodarstva u idućih dvije do tri godine stabilizirati, no na nižoj razini od one prije pandemije COVID-19.

Tako se ove godine očekuje svjetski gospodarski rast od 2,6 posto te nadomak 2,7 posto u prosjeku u 2025. i 2026. U godinama prije pandemije prosječni je globalni rast iznosio 3,1 posto.

Svjetska banka je iznijela i prognoze za zemlje pojedinačno, pa tako za Hrvatsku ove godine vidi rast od tri posto koji bi u iduće dvije trebao blago usporiti na 2,8, odnosno 2,7 posto.

Zemlje u razvoju bi ove i iduće godine, navodi Svjetska banka, trebale rasti po prosječnoj stopi od četiri posto što je nešto niže no lani, no 80 posto svjetskog stanovništva suočit će se sa slabijim rastom od onoga prije pandemije.

"Četiri godine nakon poremećaja uzrokovanih pandemijom, sukobima, inflacijom i pooštravanjem monetarnih politika čini se da se globalni gospodarski rast stabilizira. Međutim, rast je niži nego prije 2020. Još više zabrinjavaju izgledi za najsiromašnije zemlje svijeta. Te se zemlje suočavaju s iscrpljujućim razinama servisiranja duga, sve slabijim mogućnostima međunarodne trgovine i štetnim događajima uzrokovanima klimatskim promjenama. Zemlje u razvoju morat će pronaći načine poticanja privatnih ulaganja, smanjenja javnog duga te poboljšanja obrazovanja, zdravstva i temeljne infrastrukture", izjavio je glavni ekonomist Svjetske banke i njezin viši potpredsjednik Indermit Gill.

Kad je o inflaciji riječ, globalno bi se trebala ublažiti na 3,5 posto ove godine i 2,9 posto u idućoj godini, no to je sporije od dinamike prognozirane u izvješću od prije šest mjeseci.

To upućuje da će brojne središnje banke ostati oprezne u snižavanju kamatnih stopa, pa se očekuje da će kamatne stope do kraja 2026. u prosjeku iznositi oko četiri posto što je dvostruko više no u razdoblju od početka stoljeća do pandemije.

"Iako su se cijene hrane i energenata blago smanjile u cijelom svijetu, temeljna inflacija i dalje je relativno visoka, a mogla bi tako i ostati. Zbog toga bi središnje banke u najvećim naprednim zemljama mogle odgoditi snižavanje kamatnih stopa. Više kamatne stope na dulje vrijeme dovele bi do pooštravanja globalnih financijskih uvjeta i puno slabijeg rasta u zemljama u razvoju", smatra zamjenik glavnog ekonomista Ayhan Kose.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar