U prvom tromjesečju ove godine sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) povećan je za 0,3 posto i u eurozoni i u cijeloj Europskoj uniji (EU) u odnosu na prethodni kvartal, objavio je u petak Eurostat.
Na godišnjoj razini BDP je u prvom kvartalu povećan za 0,4 posto u eurozoni te za 0,5 posto na razini EU-a.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem najveći rast BDP-a imala je Malta, i to 1,3 posto nakon čega slijedi Cipar s 1,2 posto te Hrvatska s jedan posto. Pad BDP-a dogodio se u Danskoj, od 1,8 posto, Estoniji, od 0,5 posto, te Nizozemskoj, od 0,1 posto.
Čitaj više
Indeks ekonomskog povjerenja: Hrvatska vodeća među zemljama CEE regije
Hrvatska je trenutno vodeća prema ESI Indeksu najviše zbog BDP-a koji je u prvom tromjesečju ove godine 3,9 posto veći nego lani.
03.06.2024
Potrošnja kućanstava i investicije pumpaju hrvatski BDP, industrija i dalje slaba točka
Usporavanje inflacije ide u prilog boljoj sklonosti potrošnji jer je prema anketama za travanj povjerenje potrošača na najvišoj razini od sredine 2021.
28.05.2024
U prvom tromjesečju hrvatski BDP rastao 3,9 posto, najviše u eurozoni
Hrvatska je s rastom od 3,9 posto ispred Cipra čija je ekonomija godišnje rasla 3,3 posto.
28.05.2024
Ekonomska aktivnost u eurozoni dosegla najvišu razinu u godinu dana dok se oporavak ubrzava
Kompozitni PMI eurozone u svibnju iznosi 52,3; ekonomisti su predviđali 52.
23.05.2024
Na godišnjoj razini Hrvatska je s 3,9 posto imala drugi najveći rast iza Malte sa 4.6 posto.
Gledano prema sastavnicama BDP-a u odnosu na prethodni kvartal, potrošnja kućanstava se povećala za 0,2 posto i u eurozoni i u EU-u, dok je državna potrošnja ostala nepromijenjena u eurozoni te je rasla 0,1 posto u EU-u.
Bruto investicije u fiksni kapital su se smanjile za 1,5 posto kako u eurozoni tako i u EU-u. Izvoz je porastao 1,4 posto u eurozoni, odnosno jedan posto u EU-u, a uvoz se smanjio za 0,3 posto u eurozoni te za 0,2 posto u cijelom EU-u.
Tako je potrošnja kućanstava imala pozitivan doprinos u BDP-u od 0,1 postotnih bodova, dok je doprinos državne potrošnje zanemariv. Kod bruto investicija u fiksni kapital u oba slučaja doprinos je negativan od 0,3 postotna boda. Slično vrijedi i za promjene u zalihama jer je za eurozonu negativan doprinos 0,3 postotna boda, a za EU 0,1 postotni bod.
Konačno, doprinos izvoza i uvoza je pozitivan i za eurozonu (0,9 postotnih bodova) i za cijeli EU (0,6 postotnih bodova).