Hepovcima plaće rastu 25 posto – hoće li zbog toga poskupjeti struja?

Dobrom dijelu potrošača u Hrvatskoj cijena električne energije nije se mijenjala već dulje vrijeme. Vlada je, kao odgovor na krizu koju je izazvala pandemija, pred nešto više od dvije godine prvi put ograničila cijene energenata. Nakon toga je ruski napad na Ukrajinu donio kaos na tržišta energije i vlast je nastavila s brojnim mjerama sve do danas. Najnovijim paketom mjera, šestim po redu predstavljenim u ožujku, ograničenje cijene struje za građane, javni i neprofitni sektor, te male i srednje poduzetnike produljeno je do jeseni.

Očekivano, ograničavanje cijena struje u probleme je bacilo Hrvatsku elektroprivredu (HEP), kompaniju u državnom vlasništvu i dominantnog proizvođača i distributera električne energije na domaćem tržištu. Zamrznute cijene značile su gornju granicu za prihode, dok su rashodi snažno rasli. U 2022. godini HEP grupa je zbog toga imala gubitak od 5,7 milijardi kuna (759 milijuna eura). Krovna kompanija grupe, HEP d.d., je prema podacima Financijske agencije lani gubitke srezala s 697 na 33 milijuna eura.

Dizanjem kredita od ukupno 1,4 milijarde eura HEP je prebrodio dio poteškoća, a ove godine Vlada je u dva navrata iz državnog proračuna HEP-u uplatila ukupno 840 milijuna eura kako bi elektroprivreda otplatila barem dio tih zajmova. Iz Vlade su u ožujku najavili i dodatne isplate oko 130 milijuna eura do kraja 2025. godine, kao i odricanje od isplate buduće dobiti iz poslovanja HEP-a do iznosa od oko 200 milijuna eura.

Sve te isplate znače kako su građani neizravno ipak platili povišenu cijenu energije i kako će je još plaćati. A konačni ceh mogao bi biti još i viši porastu li cijene struje nakon što prestane primjena zaštitnih mjera. Faktor koji tome ide u prilog je snažan rast plaća u HEP grupi od početka ove godine.

Krajem 2023. HEP grupa je s dva velika sindikata koja djeluju u kompaniji potpisala novi kolektivni ugovor. Glavna promjena je prilagodba vrijednosti boda na temelju kojeg se obračunavaju plaće za 12-ak tisuća zaposlenih u poduzećima HEP grupe. Od početka ove godine vrijednost tog boda je povećana za 15 posto, a iduće godine se povećava za dodatnih 9,1 posto. Plaće elektrozaposlenih će tako u dvije godine porasti za četvrtinu.

Rast vrijednosti boda je razumljiv. Prethodnim kolektivnim ugovorom vrijednost boda se godišnje povećavala između jedan i tri posto. To znači da je zaposlene u HEP grupi zaobišao opći rast dohodaka u prošlih godinu i pol kojim se pokušala neutralizirati inflacija.

Plaće zaposlenika su i jedan od redovnih troškova u poslovanju HEP-a koji bi mogao utjecati na buduću cijenu električne energije. Do 2022. godine, posljednje za koju su objavljeni podaci, trošak zaposlenih je godišnje postepeno rastao za po 80-ak milijuna kuna, odnosno desetak milijuna eura da bi te godine dosegnuo 2,17 milijardi kuna, odnosno blizu 290 milijuna eura.

Ako su se ti troškovi i lani nastavili povećavati istim tempom, onda su porasli na 300-tinjak milijuna eura, a s novim skokom od 15 posto trebali bi u ovoj godini iznositi 345 milijuna, a iduće godine blizu 380 milijuna.

Prema podacima iz pretpandemijskih godina troškovi zaposlenih u ukupnim rashodima HEP grupe čine između 13 i 16 posto. Na prvi pogled to ne izgleda previše i čak i njihov 25-postotni rast u dvije godine ne bi nužno morao imati bitnog utjecaja na cijenu struje.

No manjak detaljnijih brojki o poslovanju u prošloj godini ostavlja dosta nepoznanica. Nepoznato ostaje koliko će dosadašnje donacije iz proračuna i najavljene buduće isplate i stvarno imati traga na konačnim financijskim rezultatima HEP-a. Može se pokazati kako će biti dovoljni za pokrivanje bivših gubitaka, otplate kredita i planirane investicije.

No može se pokazati i kako će HEP ipak morati dodatno začepljivati neke rupe kroz koje curi novac. Na kraju krajeva, nije prošla niti godina dana otkad se otkrilo da je ta kompanija kupovala prirodni plin za više od 41 eura po megavatsatu, a prodavala ga puno jeftinije, ponekad i za tek jedan eurocent. Plodno tlo za olako raspolaganje novcem u HEP-u, očito je, svakako postoji.

Zbog toga ne treba nikako isključiti potencijal za rast cijene struje u neko skorije doba. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku cijena struje je za industrijske potrošače u drugoj polovici prošle godine bila, ovisno o kategoriji potrošnje, od 11 do 31 posto niža nego u prvom dijelu godine. No ona je i dalje dvostruko viša nego što je bila 2021. godine.

Vice Oršulić je krajem 2023. godine na čelu HEP-a zamijenio Franu Barbarića | HEP

 

Upravo ta razlika govori u prilog činjenici kako brojni nepredvidljivi faktori mogu itekako poremetiti očekivanja i kako rast plaća u HEP grupi u kombinaciji s još nekim poremećajem može stvoriti plodno tlo za podizanje cijena struje. Tradicionalno, na financijske rezultate HEP-a najviše utječe hidrologija, odnosno koliko je kišna godina i koliko struje proizvedu hidroelektrane.

Zbog klimatskih promjena koje sve češće rezultiraju ekstremima, i to postaje sve teže predvidjeti. Ako kiše nema dovoljno, hidroproizvodnja se u HEP-u nadomješta skupljom proizvodnjom iz termoelektrana i uvozom.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na naše pitanje hoće radi stabilizacije poslovanja ove ili iduće godine HEP podizati cijene struje odgovaraju kako "HEP ima dobru proizvodnu strukturu" i oprezno dodaju kako se "očekuje (...) stabilizacija cijena električne energije blizu onim cijenama koje građani sada plaćaju". Prema brojkama koje je ovih dana objavio DZS, u drugom lanjskom polugodištu se radilo o cijenama u rasponu od 14,80 do 23,43 centa za kilovatsat, ovisno o kategoriji potrošnje.

Tim se brojkama Hrvatska nalazi među državama članicama EU-a s jeftinijom strujom i podosta ispod prosjeka Unije. Prema najsvježijim podacima Eurostata po izvornim cijenama jeftiniju struju za građane od Hrvatske unutar Unije imaju jedino Malta, Bugarska i Mađarska, a ako se u obzir uzme i paritet kupovne moći, onda je struja nešto skuplja, ali još uvijek među jeftinijima. Kako je to uvjetovano državnim dekretom, kad njegovo djelovanje prestane, svakako postoji mogućnost poskupljenja.

Podaci Eurostata pokazuju i kako veliki industrijski korisnici u Hrvatskoj struju plaćaju po skupljoj tarifi od prosjeka EU-a, što znači da u ovom trenutku kompenziraju jeftiniju struju za građane. No uvijek mogu taj viši trošak opet prebaciti na konačne potrošače kroz cijene svojih proizvoda.

O mogućem podizanju cijene struje najesen ili iduće godine upit smo poslali i Hrvatskoj elektroprivredi, no na našu elektroničku poštu niti telefonske pozive nisu odgovarali. Možda im je nestalo struje.

HEP je lani obilježila afera "Plin za cent" | Edvard Šušak/Hina

 

U Ministarstvu gospodarstva odgovorili su nam i na uvijek aktualno pitanje potencijalne privatizacije HEP-a. Tamo tvrde kako "nema razloga za neprofitabilno poslovanje, kao niti za privatizaciju" i dodaju kako je HEP "tvrtka koja ima stabilno poslovanje". Smatraju i da, osim dosadašnjih, dodatne intervencije vlade, u pogledu isplata iz proračuna i sličnog "neće biti potrebne".

Pitanje cijene struje nije samo stvar viših troškova za građane ili poduzetnike. Kako je električna energija jedan od najosnovnijih energenata njena cijena utječe i na inflaciju. Analitički tim Bloomberg Adrije izračunao je da u slučaju rasta cijene struje za domaćinstva već i za samo deset posto stopa inflacije raste za pola postotka.

Posljednji podaci pokazuju kako je inflacija u Hrvatskoj među najvišima u Uniji, a nedavne najave ministra financija Marka Primorca i guvernera središnje banke Borisa Vujčića ukazuju na to kako se i tijekom ljeta može očekivati viša razina inflacije zbog očekivanog porasta cijena usluga u turizmu. Ostvare li se ta očekivanja i dođe li slučajno do rasta cijene struje najesen nakon završetka državnih mjera, to bi značilo i solidne šanse za održavanje inflacije u Hrvatskoj i dalje na neugodno povišenoj razini.

Cijena struje je i političko pitanje. Početak mandata najbolje je vrijeme za najbolnije poteze i to bi išlo u prilog skorijem rastu cijene, no sve će u konačnici ipak ovisiti o stabilnosti poslovanja HEP-a. Iz te su kompanije pozdravili nedavne isplate iz proračuna tvrdeći da će se time stabilizirati poslovanje.

No neočekivani vanjski faktori, a posljednje godine su pokazale koliko oni mogu izokrenuti redovno poslovanje i život, zajedno s očekivanim rastom troškova zaposlenih uvijek mogu rezultirati u neželjenom poskupljenju. I novom električnom šoku.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar