Dok se finišira zbrajanje računa i bilanci za ovu godinu, Fina je donijela generalni pregled domaćeg ekonomije za 2022. Lanjska godina je, kada se sve zbroji i oduzme, bila dobra za naše poduzetnike. Naši gospodarstvenici lani su ostvarili dobit razdoblja u iznosu od 10 milijardi eura (75 milijardi kuna) i iskazali gubitak od 3,7 milijardi eura (28,1 milijarde kuna), odnosno ostvarili neto dobit od 6,2 milijarde eura (46,9 milijardi kuna).
Njih više od 150 tisuća (obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija) u 2022. godini je zapošljavalo gotovo milijun radnika (996 tisuća), a najveću zaradu zabilježili su sektori trgovine i prerađivačke industrije. Samo u ta dva segmenta gospodarstva ostvareno je ukupno 4.3 milijarde eura (32,3 milijarde kuna) dobiti, što je 43,1 posto ukupno ostvarene dobiti razdoblja svih hrvatskih poduzetnika.
Ta dva sektora predvode domaću ekonomiju i po neto dobiti. U trgovini je ona iznosila 1,8 milijardi eura (3,7 milijardi kuna), gotovo trećinu (29,2 posto) ukupne neto dobiti hrvatskog gospodarstva, dok je prerađivačka industrija zaradila 1,6 milijardi eura (12 milijardi kuna - 25,5 posto ukupne). Treće mjesto drži djelatnost informacija i komunikacija s 650 milijuna eura (4,9 milijardi kuna) neto dobiti (10,5 posto ukupne neto dobiti).
Čitaj više
Gospodarstvo eurozone ide s lošega na gore, možda smo već u recesiji
Ekonomisti tvrde kako ne bi bili zatečeni da u drugoj polovici godine eurozona uđe u blagu recesiju.
24.10.2023
Odrčić: Ekonomski ciklus je u fazi usporavanja, pravi izazovi tek dolaze
Unatoč povoljnijoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj tijekom 2023. godine, ekonomski ciklus je u fazi usporavanja.
12.10.2023
Vlada očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 2,8 posto
Vlada Republike Hrvatske predstavila je u četvrtak plan za rebalans proračuna za tekuću godinu.
12.10.2023
Svjetska banka očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,7 posto
Rast se temelji na oporavku osobne potrošnje, rastu turizma i investicijskim aktivnostima iz EU fondova.
05.10.2023
Nešto manje, ali ipak solidno zarađuje sektor smještaja te pripreme i usluživanja hrane koji je lani zabilježio 560 milijuna eura (4,2 milijarde kuna) neto dobiti, a ne mogu se požaliti ni građevinari sa svojih 490 milijuna eura (3,7 milijardi kuna).
Trgovački kurioziteti
Detaljniji pogled na najprofitabilniji tvrtke u vodećim sektorima našeg gospodarstva otkriva i neke kuriozitete svojstvene Hrvatskoj. Naime, u djelatnosti trgovine najuspješnija je bila tvrtka OMS Upravljanje iz Zagreba koja je lani iskazala dobit od 112,1 milijuna eura (845,3 milijuna kuna) i tako debelo iza sebe ostavila sektorske divove poput Lidla i Pevexa koji su ostvarili 51,8 milijuna, odnosno 34,7 milijuna eura dobiti.
Ako vam ime OMS Upravljanje zvuči poznato, to je zato što su bili akteri jedne od najvećih afera u posljednjih par godina, u kojoj se jeftini plin iz Ine preprodavao po višestruko višim tržišnim cijenama. Tri mušketira s čela firme, direktor Damir Škugor, šef uprave Goran Husić i suvlasnik Josip Šurjak uhićeni su sredinom prošle godine, a pravni epilog cijele priče se još uvijek čeka.
Još jedna zanimljivost vezama uz aferu jest i ta da je novac iz malverzacija s plinom završavao na računu umirovljenika Dane Škugora, oca direktora Damira, koji je tako u jednom momentu na svom tekućem imao preko pola milijarde kune. Drugim riječima, penzioner Dane je u 2022. po zaradi bio u top pet u Hrvatskoj, ostavivši iza sebe velike konglomerate i međunarodne korporacije.
Unatoč krvarenju ogromne količine novca u plinskoj aferi, Ina je svejedno završila na čelu liste najprofitabilnijih kompanija u djelatnosti prerađivačke industrije s dobiti od 238,9 milijuna eura (1,8 milijardi kuna). Na drugom je mjestu Pliva s 110 milijuna eura (835 milijuna kuna) dobiti, dok treću poziciju drži karlovački proizvođač oružja HS Produkt s 40,2 milijuna eura (303 milijuna kuna) dobiti.
IT vodi po plaćama
Iako su po prihodima vodeći, trgovina i prerađivačka industrija nisu ni blizu vrha liste po plaćama radnika. Tu caruje sektor informacija i komunikacija s prosjekom od gotovo 1.500 eura (11 tisuća kuna), debelo iznad nacionalnog prosjeka od 930 eura (7.000 kuna).
Slijede sektor rudarstva i vađenja s prosječnom plaćom od gotovo devet tisuća kuna te djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija s obračunatom prosječnom mjesečnom neto plaćom u iznosu od 1170 eura ( 8.814 kuna).
Sudeći po kvartalnim podacima, i u ovoj godini možemo očekivati dobre rezultate domaćih poduzetnika, nadamo se bez "rekordera" poput OMS Upravljanja.