Novoselec: Država tjera mirovince na ulaganja u fondove koji ne postoje

Domaćem tržištu kapitala nasušno fali širine ponude vrijednosnih papira za ulaganje, a startup sceni kapitala – zaključak je drugog panela na konferenciji Bloomberg Adrije "Budućnost Investiranja" održane u petak u Zagrebu.

Predsjednica Zagrebačke burze (ZSE) Ivana Gažić, osvrnula se na tematiku poreza na kapitalnu dobit čije je skoro potencijalno ukidanje najavio državni tajnik Davor Zoričić. Smatra ga promašenim jer se ne zna koliko uopće država ubere novca od njega. "Vjerojatno je to manje nego što košta papirologija koju treba ispuniti da ga se plati", komentirala je u polušali.

Dinko Novoselec, partner u Feelsgood Capital Partnersu, složio se kako je zanemariv iznos koji se od tog poreza naplati s burze, ali upozorava da on "kači" i sve one koje si isplaćuju dobit iz društava s ograničenom odgovornošću.

Općenito drži da porezi kao takvi ne muče previše startup scenu, na koju je njegov fond fokusiran, već im je najveća briga kapital.

"Generalno naši porezi nisu previsoki pa nije realno očekivati nekakav porezni stimulans. Startupima treba kapital, a ostalu infrastrukturu imaju. Kapital je dolazio iz javnog sektora, najave su da će tako biti i dalje. Iako ulaganja u startupe nose veće rizike, daju i puno veće nagrade. Treba se ohrabriti, to je jedna dinamična scena, zanimljiva i puna mladih ljudi", kazao je Novoselec.

S Agrokorom bi sve bilo drukčije da je bio na burzi

Na pitanje bi li potencijalni IPO Fortenove bio uspješan, predsjednik uprave InterCapitala Ivan Kurtović ističe da prvo treba definirati strategiju razvoja tržišta kapitala općenito, a onda bi i izlistavanje tako velike kompanije imalo veću težinu.

Gažić misli da bi IPO definitivno bio uspjeh i dodaje kako bi cijela priča oko Agrokora bila drugačija da je kompanija bila na burzi prije donošenja Lex Agrokora jer izlistavanje donosi veću transparentnost.

Dotaknula se i privatizacije HEP-a kazavši kako joj nije jasno zašto se ne krene ozbiljnije u to.

"Zagovaram privatizaciju jer ima pozitivan multiplikativan efekt. Brojne naše kompanije su izlaskom države iz vlasništva prodisale. Kao uzor vidimo Rumunjsku koja je privatizaciju provodila više od 10 godina i zvijezda je tržišta kapitala istočne Europe. U krizama se ekonomije koje imaju jako tržište kapitala brže oporavljaju jer se ne oslanjaju isključivo na banke koje zatvore pipe." 

U Europi toga nema

Novoselec je na upit je li Fortenova dobra prilika za ulaganje mirovinaca kratko i jasno kazao da ne znamo ključne podatke pa onda ne možemo znati ni kakve bi rezultate takva investicija dala.

"Investicija u dobru firmu ne mora nužno biti dobra investicija", poručio je pa se osvrnuo na najavu da će mirovinski fondovi morati ulagati pet posto sredstava u alternativne fondove.

"Time država želi natjerati mirovince da ulažu u fond koji ima državnu garanciju, a u Europi toga nema i ne znam kako bi se to moglo ostvariti, a da prođe škare DG-a za konkurentnost", rekao je i dodao kako je načelno dobra stvar da se omogućuju malo rizičnija ulaganja.

Svo troje su prokomentirali i veliki uzlet indeksa S&P 500, odnosno tehnoloških kompanija.

Ogromna ulaganja

"Sve ono šta ima super izvedbu u nekom trenutku je teško ekstrapolirati na duge staze. Ulaganja veličanstvene tehnološke sedmorke su ogromna i vjerojatno je da će i dalje kreirati nove proizvode koji će doprinijeti njihovoj profitabilnosti. Međutim, regulacija je nepredvidiva i može jednom odlukom promijeniti sve", upozorio je Kurtović.

Novoselec je također naglasio kako su gorivo tehnološkog razvoja investicije kroz koje se financiraju i stvaraju tehnološki projekti koji teško nalaze financiranje u klasičnom financijskom svijetu, što zbog specifičnih znanja, što zbog rizika koje nosi.

"U EU je najveći dio novca za financiranje tehnološkog razvoja javni novac, koji dolazi iz fondova poput mojeg. Unija će nastaviti financirati nove i zelene tehnologija u nastojanju da parira SAD-u", zaključio je.