Najviši standardi poslovanja te kvalitetni projekti koji izlaze iz okvira i vode napretku društva, a koje će i investitori rado podržati ključni su za otpornost na tržištu kapitala u doba krize, zaključio je u petak Josip Lasić, financijski direktor Končara, na konferenciji Izazov promjene koja se održala u Dubrovniku.
Sudjelujući u panel raspravi na temu Otpornost i oporavak: Kriza i tržište kapitala financijski direktor Končara istaknuo je da kompanije moraju uvoditi najviše standarde poslovanja te pronalaziti dobre, kvalitetne projekte kojima će izlaziti iz okvira, širiti svoja poslovanja, a to će podržati i investitori.
"To je ključno i ta sinergija će donijeti benefite, pogotovo u doba krize. Mislim da treba biti hrabar, gledati nekoliko koraka unaprijed, dugoročno te dolaziti s idejama koje vode napretku cijelog društva", istaknuo je Lasić.
ESG standardi
Iako gospodarske prognoze ne izgledaju optimistično, korporativne politike usklađene s konceptima održivog razvoja koje poštuju ESG standarde i dalje jako dobro kotiraju na tržištima kapitala.
"Svjetska tržišta već su ukalkulirala recesiju u najvećim gospodarstvima. To najbolje pokazuje kretanje S&P 500 indeksa koji od početka godine profilom prati prosječne trendove u predrecesijskim razdobljima u posljednjih 50 godina. Kretanje dioničkih indeksa odražava tokove kapitala pri čemu smo od početka godine vidjeli odljev veći od 700 milijardi dolara iz investicijskih fondova u svijetu", naveo je u izlaganju koje je prethodilo panel raspravi Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije.
Tome su najviše pridonijeli geopolitička nestabilnost i borba protiv visoke inflacije. Centralne banke OECD zemalja u posljednjih su godinu dana u borbi protiv inflacije povisile referentne kamatne stope za ukupno 5600 baznih bodova, što je ekvivalentno 3,5 postotnih bodova po jednoj centralnoj banci, iznio je Knez dodavši kako centralne banke, s obzirom na to da je inflacija porasla više od toga, očigledno dopuštaju inflaciji veći porast od svojih stegovnih postupaka.
"U takvom okruženju investitori traže opcije plasmana kapitala, a najčešće se u tom kontekstu spominju defanzivni sektori i kompanije sa snažnom poslovnom pričom. U svjetlu tih događanja, ESG je svejedno i dalje mainstream tema. U prvoj polovici godine je na svjetskim tržištima izdano više od 700 milijardi dolara ESG vrijednosnih papira, što je manje nego u usporedivom razdoblju u 2020. i 2021. godini, ali više nego u svim pojedinim godinama prije", naglasio je analitičar.
Iznio je i zanimljiv podatak da danas vrijednosni papiri kompanija koje u upravama imaju stručnjake s ESG KPI-jevima prolaze bolje na svjetskim tržištima kapitala u odnosu na kompanije koje to nemaju.
Zelena kotacija
Da su u M+ Grupi orijentirani na održivi razvoj i da u poslovanju uvažavaju ESG principe pokazali su u srpnju ove godine kada su prvi u Hrvatskoj izdali zelenu obveznicu. Darko Horvat, predsjednik Uprave M+ Grupe, ustvrdio je da im je to bio dobar potez. "Sad u ovom trenutku, nakon par mjeseci, vidimo da je to bio dobar odabir jer kamatna stopa koju mi nosimo po toj obveznici je 4,25 posto."
Međutim, naveo je još jedan razlog zašto su sada zadovoljni što su se odlučili na taj potez. S naumom da refinanciraju postojeće kredite kako bi zamijenili varijabilne stope fiksnima razgovarali su s bankama i, kako ističe Horvat, premije koje zaračunavaju banke su previsoke, a kako se došlo do njih nije dovoljno transparentno.
M+ Grupa je izlistana na Zagrebačkoj burzi od 2019. godine, a prije ovogodišnjeg izdavanja zelene obveznice, odradili su i sekundarno izlistavanje. Inicijalnom javnom ponudom prikupili su 93 milijuna kuna kapitala. Trošak financiranja bankama i private equity kapitalom nije im bio prihvatljiv, tumači Horvat. No, nisu željeli ni napraviti prospekt pa da dođe, tko dođe. Cijelu konstrukciju tko će ući u suvlasništvo zatvorili su stoga prije izlistavanja, a rezultatima su i više nego zadovoljni.
"Kompanija trenutno ima šest puta više prihoda nego kada je izašla na IPO, tako da ćemo ove godine imati oko 1,1 milijardu kuna prihoda. Tržišna vrijednost dionice je narasla 3,8 puta, sada je 1.000 kuna, a u IPO-u je bila 242 kune. Naše analize pokazuju da je vrijednost dionice veća nego što je trenutno na burzi", kazao je Horvat.
Osim toga, ispričao je kako ih je iznenadilo što su prošle godine bili jedna od dvije kompanije koje se u potpunosti pridržavaju burzinog kodeksa korporativnog upravljanja i transparentnosti. Nisu očekivali da će u tako kratkom roku zadovoljiti tako visoke standarde.
Korporativno upravljanje
Financijski direktor Končara ustvrdio je da za kompaniju njihove veličine koja posluje na svjetskom tržištu ne postoji drugi način nego implementirati korporativne standarde i u politike održivog razvoja. "Na taj način stječete kredibilitet, prepoznati ste kao pouzdani partner, što se reflektira i na vaše poslovanje", rekao je te izrazio nadu da se može primijetiti i na van to što kompanija u posljednje dvije i pol godine pokušava podići korporativno upravljanje na još višu razinu.
"Vidimo tržište kapitala kao jedan dugoročni izvor kapitala za transformacijske projekte. Nećete ići na tržište kapitala da zaradite novac i izađete van, nego da biste napravili neki potez i razvili kompaniju u nekom novom smjeru i dignuli je na puno višu razinu", konstatirao je Lasić.
Imamo u Hrvatskoj fantastičnu akumulaciju kapitala. Mirovinski fondovi u Hrvatskoj općenito asset management industrija je izuzetno dobro kapitalizirana, pogotovo ako gledate veličinu naše ekonomije, to je prilika za sve nas izdavatelje, zaključio je.
Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapitala, dodao je da tržište kapitala potiče izdavatelje da budu još bolji i spremni na rast. Na investitorskoj zajednici je da to prepozna te kvalitetnim investicijama ostvari pozitivan povrat te na taj način privuče nove investitore koji čine tržište kapitala boljim, održivijim većim i kvalitetnijim. Član Uprave Hanfe Jurica Jednačak napomenuo je da ne treba zaboraviti ni na male ulagače koji su jednako tako važan čimbenik na uređenom tržištu kapitala.