Cijena Končara je ove godine imala impresivan rast od 60 posto. Potpisani ugovori i projekcije poslovanja te objava procjena cijene koje nadilaze sadašnje vrijednosti opravdavaju takva kretanja. Međutim, teško je ne zamijetiti i volumene koji imaju "peak-ove" s vremena na vrijeme te u knjizi dioničara primijetiti da, iza trgovanja koji prethode takvim tim trenucima, stoje mirovinski fondovi.
Podsjetimo, najave Končara o velikom valu ulaganja i akvizicije zemljišta za novu tvornicu transformatora, jedinstveni investicijski ciklus u proizvodnji, pridonijelo je da i analitičari vodećih financijskih institucija u Hrvatskoj objave preporuke za kupnju i povećaju procjenu vrijednosti.
Konkretno, pisali smo da je Erste postavilo novu ciljanu cijenu na 896 eura, što je znatno više od prethodnih 555 eura. Rezultat poboljšanja procijenjene vrijednosti Končara su rekordno visoke marže u transformatorskom prostoru i dodavanje kapaciteta.
Čitaj više
Kako odabir pogrešnog fonda može pojesti vašu mirovinu?
Dobrovoljni mirovinski fondovi na prvi pogled djeluju slično, no razlike u prinosima od tek koji posto mogu napraviti ogromnu razliku u iznosu koji će vas dočekati u mirovini.
prije 10 sati
Dionica Končara probija rekorde, u pet dana skočila za 25 posto
U utorak u jutarnjim satima na Zagrebačkoj burzi (ZSE) dionica Končara dosegla rekordnu cijenu.
09.09.2025
Dionica Končara skočila za 11 posto nakon objave o potpisivanju ugovora sa Statkraftom
Tvrtka Končar – Generatori i motori potpisala je dva velika ugovora sa Statkraftom i to za obnovu generatora u dvije švedske hidroelektrane – Skeen i Majenfors.
08.09.2025
Financijska razvijenost Hrvatske se poboljšava, ali i dalje zaostajemo za Europom
Financijska razvijenost ključan je stup modernog gospodarstva jer olakšava protok kapitala i podržava ekonomski rast. Iako financijski sektor često nailazi na kritike, nijedna zemlja ne može postići održivi prosperitet bez razvijenih financijskih institucija i tržišta.
09.09.2025
Končar D&ST gradi potpuno novu tvornicu, KPT (Siemens Energy JV) udvostručuje svoj kapacitet s novoosnovanim drugim zajedničkim ulaganjem (sa Siemens Energyjem) i spreman je podržati oba projekta dodatnom proizvodnjom transformatorskih kotlova. Drugi članovi grupe također ulažu dodatna sredstva, a tvrtka nastavlja s akvizicijom tvrtki u digitalnom prostoru kako bi taj segment pretvorila u veliku operaciju.
Vratimo li se trgovanju i volatilnosti kojoj smo svjedočili, od petka 5. rujna (dan nakon objave da je jedan od mirovinskih fondova uskladio svoju izloženost Končaru) do četvrtka 11. rujna, cijena Končara je porasla 15 posto i trgovano je 12.691 dionica. Ako pogledamo jedan puni mjesec uoči ljeta, npr. lipanj, ukupni volumen trgovanih dionica Končara je iznosio svega 16.546 dionica tog mjeseca u usporedbi s ovih pet dana.
Interes javnosti, imatelja udjela u mirovinskim fondovima je zadovoljen jer postoji porast cijene udjela fonda. Radi se o hrvatskoj kompaniji, ostvaruje se ono što je i jedan od ciljeva sustava: "hrvatski novac u hrvatske kompanije".
No, istovremeno se možemo zapitati i o cjelokupnoj slici, pojačana volatilnost donosi veću rizičnost, a to nije ono što je imateljima udjela u mirovinskim fondovima u interesu. I opet, možda propuštena prilika zbog možda netransparentnog sustava usklađivanja sa zakonskim ograničenjima. Propuštena prilika uživanja u daljnjem rastu cijene dionice uslijed očekivanja rasta poslovanja, a onda i profitabilnosti Končara.
Ovaj mjesec je započeo prilično burno jer je trgovanje velikim količinama dionicama, uključivala i snažan cjenovni rast, razlog više da pogledamo detaljnije što uzrokuje tu volatilnost.
Zakon o obveznim mirovinskim fondovima propisuje ograničenja ulaganja od članka 125. do članka 134., između ostalog mirovinsko društvo ne smije zbirno imati više od 15 posto udjela u ukupnom broju izdanih dionica jednog izdavatelja, ali i da mirovinski fondovi kategorije A i B smiju imati izloženost od najviše pet posto neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda u pojedinom vrijednosnom papiru jednog izdavatelja.
Ovakva ograničenja nisu ništa loše, niti neuobičajena na uređenim tržištima prema Annual survey of investment regulation of pension providers kojeg objavljuje OECD, no što se događa kada zbog rasta cijene izloženost preraste dozvoljen limit, nije unificirano nije precizno definirano te ne postoji ujednačena praksa.
Preporuka je da se odrede mjere mitigacije. Ograničenja koja postoje u našem Zakonu su korisna, naglašavaju diversifikaciju i prate najbolje prakse, tu nema potrebe za traženje promjena već bi valjalo propitati praksu kako se provodi mitigacija, odnosno kakav je "trading plan" kada je u pitanju usklađivanje s ograničenjima nakon što su zakonska ograničenja prekršena.
Zakon o obveznim mirovinskim fondovima je u članku 135. definirao da za rješavanje "breach-a" upravitelji imaju tri mjeseca i dodatno mogu tražiti još tri mjeseca za usklađivanje. Tu, po svemu sudeći, za vrijeme povoljnih tržišnih uvjeta ili procjene upravitelja, u želji za većim profitom, nastaje gomilanje izloženosti, a onda i potencijal za značajnu volatilnost na tržištu.
Naši mirovinski fondovi su veliki u odnosu na hrvatsko tržište, prema Hanfinom izvješću za srpanj 2025. godine obvezni mirovinski fondovi imali su imovinu od 25,2 milijarde eura. Na kraju kolovoza ove godine ukupna kapitalizacija svih uvrštenih dionica na ZSE bila je 31,7 milijarde eura, a sveukupna tržišna kapitalizacija je na 55,9 milijardi eura.
U nastojanju daljnjeg pozicioniranja hrvatskog tržišta kapitala kao uređenog mjesta s predvidljivim rizicima valjalo bi možda promišljati neke učinkovitije mitigacijske mjere koje bi podatke o uskladbi velikih upravitelja imovinom (koji upravljaju javnim novcem) učinila transparentnim, a ne predmetom pojedinačnih istraživanja. Naravno tu treba uključiti interese imatelje udjela, te i njih pomiriti s interesom tržišta.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...